Arena - novi simbol prepoznatljivosti grada

Na cjelokupnom projektu radili su projektanti Tamara Stančić Brčić, Nenad Borgudan, Berislav Medić i Alan Leo Pleština, ujedno i partner tvrtke UPI-2M

Svjetsko rukometno prvenstvo je završilo, a kroz najveću dvoranu u Hrvatskoj, Arenu Zagreb, prošlo je više od stotinu tisuća gledatelja. To je bio i povod za razgovor s projektantima iz tvrtke UPI-2M, kojima je projektiranje ovog velebnog zdanja bilo najveći dosadašnji projekt. Na cjelokupnom projektu radili su Tamara Stančić Brčić, Nenad Borgudan, Berislav Medić i Alan Leo Pleština, ujedno i partner tvrtke UPI-2M. Iznio nam je svoja zapažanja o učinjenom i neke od planova.
»Smatramo da je prva faza urbanističkog uklapanja Arene s naseljem uspješno završena, a ona je i najdominantnija. Njena ljepota dolazi do izražaja iz svih dijelova grada i nadam se da će uskoro postati i jedan od njegovih simbola«, rekao je Pleština. Dodao je kako će ipak konačnu urbanističku sinergiju s naseljem dvorana dobiti gradnjom trgovačkog centra, koji će dodatno oživjeti cijelo Lanište. Time će prostor između Centra i Arene biti glavni za ulaz u dvoranu, pa će u dvoranu najvećim dijelom ulaziti sa zapadne strane.
»Tu će biti sagrađene tri velike ulazne rampe koje će služiti za prilaz dvorani i trgovačkom centru. U sklopu Centra sagradit će se i 3200 parkirnih mjesta, pa će Arena imati jedno od najraskošnijih rješenja za parking u Europi«, kazao je Pleština. Time će biti znatno bolje riješen problem s parkiranjem, ali i sam pristup dvorani.
»Nikad se za sportske građevine ne može napraviti dovoljan broj parkirnih mjesta; to bi bilo i ekonomski neopravdano, a i zagušile bi se okolne prometnice. Najbolji primjer u Zagrebu su Dom sportova ili maksimirski stadion, gdje gledatelji za dolazak koriste javni prijevoz«, rekao je Pleština.
Svjetski je trend, dodao je, da se u posljednje vrijeme zajedno grade dvorane i trgovački centri, jer se to pokazalo kao ekonomski i razvojno dobro i funkcionalno rješenje.
Arena je projektirana kao multifunkcionalna dvorana u kojoj će se moći organizirati razni sportsko-zabavni programi te simpoziji i kongresi. Unutar dvorane uređeno je i 14 ugostiteljskih objekta, od kojih četiri mogu raditi nevezano uz događanja. »Razgovarali smo s brojnim konzultantima u svijetu koji upravljaju sličnim dvoranama i sve funkcioniraju na načelu da je svega 20 posto sportskih događanja. Ostalo čine razna druga događanja, jer je dvorana jedino na taj način ekonomski isplativa«, kazao je Pleština. Dodao je kako je stoga veoma važno izabrati dobrog svjetskog upravitelja koji će dvoranu maksimalno iskoristiti, jer je ona građena po najmodernijim svjetskim standardima i zadovoljava najrigoroznije kriterije.
»Mi smo svoj dio posla kvalitetno uradili jer smo uzimali u obzir razne zahtjeve izvođača i organizatora raznih događanja, a na upravitelju je da to najbolje i iskoristi«, rekao je Pleština.

Uspješno izveden brz ulazak i izlazak posjetitelja iz dvorane
Alan Leo Pleština, partner UPI-2M, tvrtke koja je projektirala Arenu, ističe da su vrlo zadovoljni time kako je dvorana služila za održavanje Svjetskog rukometnog prvenstva. »Kako sam čuo od raznih osoba koje su bile na brojnim svjetskim prvenstvima, sve je bilo organizirano jako uspješno, možda i ponajbolje do sada«, rekao je Pleština. Dodao je kako je dvorana jako dobra i zbog toga što se izuzetno lako puni i prazni, što je i bio jedan od prioriteta kod projektiranja.

Dogovoren raspored koncerata u Areni
Do izbora novog koncesionara, događaje u dvorani organizira Holdingova podružnica Arena Zagreb. Nakon nedavnog nastupa Prljavog kazališta, koji je dvoranu ispunio do posljednjeg mjesta, dogovoreni još neki koncerti. Tako će posjetitelji 8. ožujka uživati u izvedbama Zdravka Čolića, a 16. travnja nastupit će Beyoncé. Vladimir Gergijev, jedan od vodećih dirigenata današnjice, nastupit će s Londonskim simfonijskim orkestrom 11. svibnja, a 21. svibnja Zagrepčanima će se predstaviti grupa Depeche Mode.

Dvorana nema sličnosti s krakovskom
Arhitekt Alan Leo Pleština osvrnuo se i na kritike kako je zagrebačka arena kopija krakovske. »Postojala je ideja da se otkupi taj projekt, ali od toga se odustalo. Zagrebačka arena hrvatski je proizvod te je jedinstvena«, rekao je Pleština. Dodaje kako dvorane međusobno nemaju ni u vanjskom niti u unutarnjem rješenju nikakve sličnosti, osim samog borilišta i pozicije tribina koje su manje-više standardi. Rekao je također kako je Arena među najboljima u Europi po tehnološkim mogućnostima koje pruža za razne organizacije, a po veličini joj je najbliža ona u Beogradu. Slične dvorane imaju Torino i Zürich te Beograd i Budimpešta s 12.000 sjedala, a veća je ona u Pragu sa 17.000 sjedećih mjesta.

Stjepan Bubalo