Vjesnik d.d. /razno/Vjesnik70/

Povratak na najavnu stranicu WWW arhiva Elektronsko izdanje
Povratak na stranicu rubrike

Utorak, 7. listopada 2008.

Članak ispred Članak iza
Tekstualna, za ispis pogodna verzija

Charles Duke: Mjesec je predivno mjesto, netaknuto čovjekom!

Duke je stupio na Zemljin satelit 20. travnja 1972. godine, kada je imao 36 godina, gdje je s Johnom Youngom proveo 71 sat, od čega 20 sati na Mjesečevu tlu

Do sada je samo 12 ljudi hodalo po Mjesecu, a jedan od njih, američki astronaut Charles Duke, posjetio je Hrvatsku i Zagreb gdje će tjedan dana, do 13. listopada, održavati multimedijska predavanja o svom putu na Mjesec te kako je to iskustvo oblikovalo njegov život.
Charles Duke sletio je na Mjesec 20. travnja 1972. godine, kada je imao 36 godina, u misiji »Apollo 16«, a tamo je s Johnom Youngom proveo 71 sat, od čega 20 sati na tlu Mjeseca.
»Ne mogu opisati ushićenje koje sam doživio kad sam bio na Mjesecu. To je predivno, prirodno mjesto, netaknuto čovjekom, na kojemu ništa nije uništeno, a budući da nema atmosfere, pruža se prekrasan dalek pogled u odnosu na crni svemir«, kazao je Duke.
Astronaut je postao 1966. godine i odmah je ušao u program »Apollo«, a 1969., prilikom prvog spuštanja čovjeka na Mjesec, izravno je komunicirao s Neil Armstrongom. Duke je kazao da je najtraumatičniji trenutak njegovog odlaska u svemir bilo samo lansiranje, kada se tresla cijela letjelica duga 130 metara, promjera 10 metara i teška oko 3000 tona.
»Bio sam jako napet, svaki dio moga bića vibrirao je zajedno s motorom. Uskoro smo bili u atmosferi«, podsjetio se Duke na dramatično polijetanje u svemir kada mu je puls bio 144 otkucaja u minuti.
»Površina Mjeseca je vrlo gruba, a na mjestu gdje smo sletjeli ima mnogo velikih kratera promjera oko 500 metara. Pogled na Zemlju bio je nešto najspektakularnije što sam ikada vidio; plavi oceani, bijeli snijeg, oblaci i smeđe tlo«, kazao je Duke. Dodao je kako je želju da postane astronaut osjetio kao mladi pilot nakon što je u svemir otišao prvi čovjek, Jurij Gagarin.
»Uspio sam i želim prenijeti poruku da mladi ljudi ostvare i ispune svoje snove«, kazao je Duke. U Zagreb je došao na poziv udruge »Nada i Život« koja se bavi promicanjem kršćanske kulture u društvu, posebno među obiteljima, studentima i zaposlenim osobama.
»Želja nam je da što više ljudi besplatno čuje ova posebna predavanja, jer Duke je jedna od 12 osoba na svijetu koja događaj može ispričati iz vlastitog iskustva«, kazao je Domagoj Malović iz Udruge. Glavno predavanje održat će se u petak, 10. listopada, u 18.30 sati u kinodvorani Studentskog centra.

Rusi bi prvi otkrili da nismo bili na Mjesecu
Charles Duke komentirao je i razne teorije prema kojima je slijetanje na Mjesec zapravo prijevara te da je sve snimano u nekom filmskom studiju. »Ljudi sve češće vjeruju u teorije zavjere, a da smo zaista lažirali silazak na Mjesec, zašto bismo to učinili čak devet puta«, kazao je Duke te dodao da bi Rusi, s kojima su se tada natjecali u svemirskim pothvatima, prijevaru sigurno otkrili i prvi rekli istinu. Objasnio je da je jedan od argumenata teorije zavjere i američka zastava koja »vijori« od vjetra kojega na Mjesecu nema. »Zastava je bila u malom vakumiranom paketiću šest mjeseci te je tako zgužvana imala horizontalni držač, a nabori su djelovali kao da zastava zaista vijori«, kazao je Duke. Dodao je kako slike snimane trećeg dana pokazuju iste nabore te da nema govora o prijevari.

Vjera je sačuvala obitelj na okupu
Charles Duke u Zagreb je došao na poziv kršćanske udruge »Nada i Život« da bi posvjedočio i svoju vjeru. »Prije puta na Mjesec nisam bio kršćanin i vjerovao sam u teoriju evolucije. Sada vjerujem u teoriju kreacionizma; da je Bog stvorio Zemlju i da sve funkcionira po Božjem redu«, rekao je Duke. Kazao je također kako je život posvetio prvo Apollu, a nakon toga privatnim poslovima te da je zapostavljao obitelj. »Obitelj mi se raspadala, bio sam blizu razvoda sa svojom ženom Dorothy. Supruga i ja upoznali smo vjeru i konačno sam vidio svrhu života i rada te našao mir«, kazao je Duke.

Stjepan Bubalo


Povratak na vrh stranice

Članak ispred Povratak na najavnu stranicu WWW arhiva Elektronsko izdanje Članak iza

 

 OGLASI