Ne postoji apsolutna obrana od poplava

Uzrok najnovijih poplava bile su velike količine oborina. Iako su promjene klime evidentne, još uvijek je teško reći u kojoj mjeri one utječu na izvanredne meteorološke i hidrološke elementarne nepogode. Česte poplave javljale su se između 12. i 15. stoljeća. Jedna od najvećih poplava iz tog razdoblja bila je 1421. godine u Nizozemskoj. Ta poplavna voda je zbrisala 72 naselja i odnijela oko 100.000 života

PIŠE:DR. SC. DUŠKO TRNINIĆ

Čovjek se od pamtivijeka, sa većim ili manjim uspjehom, bori s poplavama. Ta borba traje više od 5000 godina, od kada postoje pisani zapisi o poplavama, traje i danas, a vjerojatno će trajati i u bližoj i daljnjoj budućnosti.
Proteklih dana svjedoci smo mnogobrojnih izvanrednih meteoroloških i hidroloških prilika koje su se dogodile diljem svijeta: katastrofalne poplave, ogromne količine oborina, pijavice, grmljavine, tuča, suše i dr. Najizrazitije elementarne nepogode bile su poplave koje su diljem svijeta prouzročile ogromne izravne i neizravne štete. Najizrazitije poplave u Aziji bile su u Kini, Nepalu, Vijetnamu, Bangladešu, Indiji (istočni dio, dok su u zapadnom dijelu harale suše), Južnoj Koreji i Novom Zelandu. U Europi katastrofalne poplave su bile, a negdje još i traju u Češkoj, Njemačkoj, Slovačkoj, Austriji, Mađarskoj, Italiji, Rumunjskoj i Rusiji.
Ove godine, zbog izrazito velikih i dugotrajnih količina oborina, poplavama su posebno pogođeni veliki europski gradovi: Prag, Bremen, Bratislava, Beč, Budimpešta i drugi. Posebno je teška situacija u glavnom gradu Češke Republike - Pragu, gdje je zbog poplavnih voda Vltave evakuirano oko 50.000 stanovnika Praga, a oko 200.000 stanovnika diljem Češke. Uz ljudske žrtve, ova poplava je prouzročila i ogromne materijalne štete koje se još ne mogu sagledati.
Poplave u Hrvatskoj nisu bile tako dramatične i nisu prouzročile tako velike štete. Bilježimo poplave u Istri i Dalmaciji, te velike vode na Muri i Dravi, a u sljedećim danima veliki vodeni val proći će i Dunavom kroz Hrvatsku. U Istri, na Raši, Mirni i Pazinčici bile su proglašene izvanredne mjere od poplava, a najveće štete su bile na vodnom uređaju Botonigi te na pogonu Ciglane u Cerovlju. Poplavljeno je bilo i Imotsko polje, te mnogi gradovi na Jadranu.
Uzrok svih ovih poplava bile su velike količine oborina. Postavlja se pitanje jesu li te velike količine oborina rezultat klimatskih promjena? Iako su promjene klime evidentne, još uvijek je teško odgovoriti u kojoj mjeri one utječu na izvanredne meteorološke i hidrološke elementarne nepogode.
U bližoj i daljnjoj prošlosti imali smo kišna i sušna stoljeća. Česte poplave javljale su se u razdoblju od 12. do 15. stoljeća. Jedna od najvećih poplava iz tog razdoblja bila je 1421. godine u Nizozemskoj. Ta poplavna voda zbrisala je 72 naselja i odnijela oko 100.000 života. Razdoblja suša su bila izrazita u 19. i 20. stoljeću: 1856. i 1875. godine, razdoblje od 1884. do 1909., kao i razdoblje od 1946. do 1964. godine te zadnje desetljeće prošlog stoljeća.
Kada govorimo općenito o poplavama moramo reći da one nastaju od velikih količina oborina, otapanja snijega, kombinacije kiša i otapanja snijega, a poznate su i tzv. »ledene poplave«. Ove zadnje nastaju kad nema nikakvih oborina i kad je temperatura zraka često ispod - 200 stupnjeva Celzija. Ako takve, i niže, temperature potraju duže, na kritičnim dionicama vodotoka može doći do začepljenja santama leda i nemogućnosti normalnog protoka. U tom slučaju dolazi do usporavanja i voda se naglo diže uzvodno i može doći do plavljenja. Jedna od najvećih poplava Dunava kod Budimpešte, kada je dio grada bio pod vodom, bila je tzv. »ledena poplava«, koja se dogodila 26. veljače 1876. godine i kada je izmjeren vodostaj od 867 cm. Dvije ekstremno oštre zime s mnogo leda na našim rijekama bile su zime: 1879/1880 i 1928/1929. U veljači 1880. godine na Dravi kod Varaždina debljina leda iznosila je čak dva metra. U razdoblju od 12. do 21. veljače 1929. godine i Sava kod Zagreba je bila zaleđena.
Kada govorimo o poplavama moramo spomenuti i dvije katastrofalne poplave u gradu Zagrebu. Za nekoliko dana navršit će se 38 godina od katastrofalne poplave grada Zagreba i 331 godina od prve zabilježene poplave. Bio je ponedjeljak, 26. listopada 1964. godine, kada je ujutro u osam sati registriran apsolutno najviši vodostaj Save kod Zagreba od 514 cm, kome odgovara protok od 3128 kubičnih metara u sekundi.
Štete od te poplave bile su goleme, a ovdje navodim samo neke: 17 ljudskih žrtava, 40.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom, 10.000 potpuno uništenih stanova i 3297 gospodarskih zgrada, 120 oštećenih poduzeća, dva kilometra autoputa, zauvijek je izgubljeno 65 posto građevinskog materijala iz skladišta, uništena je 61 trafo-stanica i još mnogo, mnogo drugih dobara.
Te, 1964. godine, izravne štete od poplava u Republici Hrvatskoj iznosile su 8.19 posto nacionalnog dohotka. Međutim, Zagrebu ne prijete poplave samo od rijeke Save. Uže gradsko područje grada Zagreba obiluje mnogobrojnim potocima koji se s Medvednice slijevaju ka urbanim dijelovima grada. Osam potoka sa sjeverozapadnih obronaka Medvednice utječe u rijeku Krapinu. U rijeku Savu s južnih i jugoistočnih obronaka Medvednice utječe 31 potok. Jedna od najvećih poplava brdskih voda Medvednice bila je 26. srpnja 1651. godine kada je nabujao potok Medveščak. U današnjoj Tkalčićevoj ulici, koja se prije zvala Potok, jer je kroz nju tekao potok Medveščak, bujica je srušila skoro sve kuće, a poginule su 52 osobe. Često se postavlja pitanje, može li grad Zagreb, ili ma koji drugi grad, doživjeti još takvih poplava? Odgovor je jasan - može, iz jednostavnog razloga što nema apsolutne obrane od poplava i što uvijek postoje ekstremi ekstrema.
Nakon katastrofalne poplave Save kod Zagreba pristupilo se izgradnji sistema obrane od poplava Srednjeg Posavlja, unutar kojeg se gradovi Zagreb, Karlovac i Sisak uz obrambene nasipe, brane od poplava i oteretnim kanalima.
U oteretni kanal »Odra« upušta se dio velikih voda Save i na taj način se štiti područje grada Zagreba od velikih i poplavnih voda. Velike vode Kupe uzvodno od Karlovca rasterećuju se oteretnim kanalom »Kupa-Kupa«. Sisak se od velikih voda rijeke Save brani preko ustave »Prevlaka« kojom se voda upušta u oteretni kanal »Lonja-Strug«.
Interesantno je spomenuti da je oteretni kanal »Odra« do sada bio u funkciji pet puta: dva puta u 1979., jedanput u 1980.,1990. i 1998. godini. Uže područje grada Zagreba brani se sa stupnjem sigurnosti od 99,9 posto (povratni period – 1000), a područje uzvodno od Podsusedskog mosta i nizvodno od Mićevačkog mosta sa stupnjem sigurnosti od 99 posto (povratni period – 100 godina).
Ogromna sredstva su uložena u izgradnju sistema obrane od poplava »Srednje Posavlje«, koji, nažalost, još nije završen i treba ga što prije, u projektiranom ili nekom drugom stanju, završiti. Već sada su evidentne velike koristi i opravdanost uloženih sredstva u ovaj, nažalost, ne završeni projekt.
Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (World Meteorological Organization - WMO), koja je specijalizirana organizacija Ujedinjenih naroda, u Aziji svake godine riječne poplave unište ili oštete četiri milijuna hektara zemlje i usjeva te ugroze živote i imovinu više od 17 milijuna ljudi. Također je procijenjeno da je u poplavama između 1860. i 1960. nastradalo više od pet milijuna Kineza. U razdoblju od 1977. do 1984. godine registrirane su 133 poplave u 45 zemalja koje su imale katastrofalne posljedice.
Rezultati istraživanja u Kanadi, Japanu, Velikoj Britaniji i SAD-u pokazala su da hidrološke prognoze i upozorenja na velike i poplavne vode mogu smanjiti štete od poplava za šest do 40 posto.
Državni hidrometeorološki zavod, sukladno svojim financijskim i kadrovskim mogućnostima, sudjeluje s meteorološkim i hidrološkim podacima, informacijama, prognozama i upozorenjima u procesima obrane od poplava i na taj način daje svoj doprinos u smanjivanju šteta od poplava.
Autor je pomoćnik ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda