Ispunjen dug star gotovo stoljeće
Otkrivanjem spomenika Marku Maruliću ne činimo samo
običnu gestu, nego otkrivamo sve one vrednote koje je on na vrijeme prepoznao i koje su
ga učinile tako velikim. Na tim vrednotama trebao bi rasti i hrvatski narod, te korijene
ne smijemo zanijekati i dati se od njih otrgnuti, rekao je jedan od govornika, mons. Ante
Jurić, nadbiskup splitsko-makarski
U četvrtak je u Zagrebu nakon svečane sjednice Gradske
skupštine i Gradskog poglavarstva svečano otkriven spomenik hrvatskom piscu i europskom
humanistu Marku Maruliću Marulu, čime je ispunjena zamisao koju je još prije stotinjak
godina predložilo Društvo hrvatskih književnika.
Predstavljena je i brončana ploča, za koju je malo tko znao, sve do dana otkrivanja. Ona
je, naime, smještena u cvjetnom medaljonu ispred zgrade bivše Sveučilišne biblioteke,
danas Hrvatskog državnog arhiva, a sastoji se od tri završna stiha »Judite«, uklesana
na tri morska vala...
Na svečanoj sjednici o Marku Maruliću kao ocu hrvatske književnosti i europskom
humanistu, govorio je, između ostalih, prof. dr. Mirko Tomasović, istaknuti hrvatski
marulolog. U prigodnim je riječima izrazio nadu da će se »Marulova hrvatska književna
moć prikladno izraziti u dobrom duhu Zagreba«.
Mons. Ante Jurić, nadbiskup splitsko - makarski, rekao je kako sam čin otkrivanja
spomenika predstavlja tek jedan u nizu događaja vezanih uz Marulova dostignuća.
- Marula otkrivamo godinama, bio je velik čovjek, kršćanin i vjernik. No, otkrivanjem
spomenika ne činimo samo običnu gestu, nego otkrivamo sve one vrednote koje je on na
vrijeme prepoznao i koje su ga učinile tako velikim. Na tim vrednotama trebao bi rasti i
hrvatski narod, te korijene ne smijemo zanijekati i dati se od njih otrgnuti, rekao je
između ostaloga mons. Jurić.
Predsjednik Gradske skupštine, prof. Zlatko Canjuga, rekao je kako je »hrvatska
Dalmacija tijekom povijesti prošla sudbinu Judite pa su je, kao prekrasnu ljepotu
Hrvatske, pokušali otrgnuti od njezina glavnog grada Zagreba«, te da je »tek ove godine
i ovim spomenikom Marul pokazao svoju svehrvatsku i europsku vrijednost«.
Zlatko Canjuga je podsjetio i na ranije inicijative hrvatskih umjetnika za podizanje
spomenika Marku Maruliću još od 1912. godine. No, kako je rekao, tadašnje političke
prilike u Austro-Ugarskoj, a kasnije i zagrebački Jugoslaveni i komunisti, nisu to mogli
dopustiti jer bi to označilo »pretjerano« buđenje hrvatske nacionalne svijesti, što
bi u »ono vrijeme« Beograd mogao loše protumačiti.
- Stvaranjem slobodne, nezavisne i demokratske hrvatske države ostvarena je ideja o
podignuću spomenika Marku Maruliću. Tek za današnje Hrvatske nastale su mogućnosti
slobodnog razvitka i povezivanja svih dijelova Hrvatske. Ali, ni danas, naglasio je
predsjednik zagrebačke skupštine, postavljanje spomenika nije prošlo bez otpora i
omalovažavanja svih onih političkih pa i intelektualnih snaga koje su se zalagale za nj.
- Treba kazati da to nije politika u interesu Hrvatske i Zagreba, to je antizagrebačka i,
dapače, protuhrvatska politika prema drugim dijelovima Hrvatske i njenim nacionalnim
interesima, rekao je Canjuga.
Svečanost otkrivanja spomenika na Marulićevu trgu održana je pod pokroviteljstvom
predsjednika dr. Franje Tuđmana. U svečanosti su sudjelovali limeni orkestar ZET-a i
zbor HRT-a, te zagrebačke mažoretkinje i brojni Zagrepčani. Poslije izvedene hrvatske
himne, prvi se okupljenima obratio dr. Ivo Sanader, predsjednik provedbenog odbora za
podizanje spomenika.
Izaslanik predsjednika republike, ministar kulture Božo Biškupić, iskoristio je priliku
i kazao kako svim hrvatskim književnicima, nakladnicima, knjižarima, te svima onima koji
stvaraju knjigu, kao i svoj čitateljskoj publici čestita 22. travnja - Dan hrvatske
knjige. Podsjetio je i na to, da je hrvatska metropola gotovo stoljeće čekala na
spomenik Maruliću - ocu naše književne riječi i autoru »Judite«, što je simbol
kulturno-povijesnog kontinuiteta i nacionalnog identiteta.
Spomenik, rad akademskog kipara Vlade Radasa i arhitekta inž. Ljubomira Cote, otkrila je
gradonačelnica Marina Matulović-Dropulić. »Od današnjeg dana«, istaknula je
gradonačelnica, »Marulić je postao našim sugrađaninom pa se nadamo da će trg
posvećen njemu biti novim okupljalištem svih Zagrepčana, a najviše onih mladih«.
Ivan Škarić, gradonačelnik Splita - Marulova zavičaja, i zagrebački gost, podsjetio
je i na to da je Marul najprevođeniji hrvatski pisac.
U novijoj povijesti, prvo slovo o obnavljanju ideje o postavljanju spomenika objavile su
novine tijekom 1991. godine. Četiri godine kasnije, tadašnji dogradonačelnik mr. Božo
Biškupić najavio je raspisivanje natječaja. Tek 1997. godine, pojačana je inicijativa,
te je 13. rujna konačno objavljen pobjednik natječaja.
Spomenik »Mentor«, Vlade Radasa, izljeven je u bronci, u ljevaonici Akademije likovnih
umjetnosti. Djelatnici ljevaonice ALU utrošili su u spomenik, težak oko dvije tone i
visok oko tri i pol metra, gotovo tri mjeseca mukotrpna rada. Za spomenik, iz gradskog
proračuna, utrošeno je oko 5,3 milijuna kuna.
Claudio Kramarić
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU |
