Vlada je učinila sve što je u njenoj moći da se problem »Tiska«
počne rješavati
Nema nikakvih scenarija s Pantovčaka. To su
zlonamjerne tvrdnje. Bez »Tiska« pate podjednako svi izdavači tako da konstrukcija o
»gušenju nezavisnih medija« nema ni najmanjih osnova
 Nakon sedmosatnih pregovora o
stanju u Tisku, u Banskim je dvorima minulog petka postignut dogovor. Vlasništvo nad
Tiskom preuzimaju banke, a novac će se na računu Tiska naći tijekom ponedjeljka.
No, unatoč potpisanom sporazumu, javno obznanjenom od strane premijera Zlatka Mateše,
nezadovoljni radnici Tiska od štrajka nisu odustajali. Sve dok se u kasnim večernjim
satima, iznenada i nenajavljeno među štrajkašima nije pojavila Vesna Škare-Ožbolt,
predsjednikova savjetnica za politička pitanja. Svojim je političkim ugledom i
autoritetom očito uspjela uvjeriti nezadovoljne zaposlenike i štrajkaški odbor, da će
premijer Zlatko Mateša i Vlada ispoštovati dogovor i da će se očekivani novac na
računu Tiska naći tijekom ponedjeljka.
Za Vjesnik govori o problemima Tiska, razlozima svog dolaska među štrajkaše,
posljedicama trodnevne tiskovne blokade...
• Jeste li u petak na večer zaustavili štrajk Tiska kao predstavnik Pantovčaka ili
ste došli kao privatna osoba?
- Okončanje štrajka je prije svega omogućio sam premijer Mateša, koji je jučer
učinio sve moguće i nemoguće da dođe do dogovora s bankarima, koji drže ključ
rješenja Tiska, kako bi se čim prije novine, ali i cigarete ponovo našle na kioscima
Tiska. Štrajkaši su kao jamstvo za prekid štrajka tražili pisani izvod iz potpisanih
protokola, no kako to jednostavno fizički nije bilo moguće, nakon dobivenih informacija
iz Vlade i Tiska smatrala sam da više nema razloga da Hrvatska i treći dan za redom a
možda i dulje ostane bez dnevnih novina.
• Koji su motivi Vašem dolasku?
- Došla sam jednostavno kao Vesna Škare-Ožbolt.
• Kako su tekli pregovori i što ste, i u čije ime štrajkašima obećali?
- Štrajk su zaustavili predsjednik Uprave Tiska Chris Bojanović i Štrajkački odbor,
nakon što sam im osobno potvrdila da je do potpisivanja protokola između Vlade i banaka
stvarno došlo i da se prvi novac, kako mi je to potvrdila i sama direktorica Hrvatske
poštanske banke Ljerka Ercegović, može očekivati već u ponedjeljak. Nisam sudjelovala
izravno u pregovorima, tako da o tome ne mogu ništa reći, no vjerujem da je kod
zaposlenika Tiska prevagnula spoznaja da će svaki daljnji dan štrajka samo pogoršati
situaciju u Tisku i dati priliku alternativnim distribucijama, jer i izdavači više nisu
imali izbora. Tiska nema bez izdavača, a isto tako izdavači nemaju posla bez tiska.
Trebalo je prekinuti taj Gordijski čvor.
• Kako tumačite činjenicu da radnici Tiska očito nisu povjerovali premijeru Mateši
koji je u petak svojim potpisom na sporazum s bankarima zajamčio rješavanje problema, a
Vama su vjerovali makar ste došli bez ikakva papirnog dokaza?
- Pa čemu su oni zapravo i vjerovali nego jamstvima premijera Mateše, jer je on to
popodne uspio postići rješenje koje bi trebalo biti svjetlo na kraju tunela u cijeloj
priči oko Tiska. Uostalom, premijer je to objavio i na press konferenciji. Svojim sam
dolaskom samo potvrdila da je do sporazuma došlo, a to je ono što su štrajkaši samo i
tražili.
• Navodno ste se i na VONS-u u petak najviše zalagali za rješavanje problema Tiska?
Kakav je stav državnog vrha o tom problemu?
- Nisam bila jedina koja je na VONS-u upozorila na svu ozbiljnost situacije koja je dovela
do toga da je Hrvatska po prvi put uopće u povijesti ostala ovako dugo bez dnevnog tiska.
Za vrijeme rata novine su uredno izlazile. Treba se prisjetiti da su upravo zaposlenici
Tiska, prije svega vozači, bili ti koji su nekada nadljudskim naporima u prvim danima
agresije, preko barikada i ne vozeći samo novine već sve što je bilo potrebno,
ujedinjavali i povezivali Hrvatsku, dostavljajući novine do zadnjeg kioska u državi. I
pod vatrom i uzbunama i prijetnjama oružjem. Ako su tada novine redovito stizale na
kioske, nema razloga da tako i danas ne bude. Problem Tiska se mora riješiti jer to nije
samo u interesu zaposlenika Tiska i vjerovnika, prije svega izdavača već i hrvatske
države.
• Kakve su političke posljedice za državu zbog neizlaženja novina proteklih dana?
- Nije nikakva novost da i u drugim državama novine zbog štrajka ne izađu. Ali ne
trebaju nas tješiti takvi primjeri. Budući da je štrajk relativno kratko trajao, mislim
da je postignutim sporazumom puno veća šteta upravo izbjegnuta. Štrajkaši Tiska su
samo upozorili cijelu hrvatsku javnost da se nagomilani problemi moraju čim prije
rješavati.
• Je li bilo potrebno ovakvo usijanje oko Tiska ili se to moglo izbjeći? Ako jest,
kako?
- Svima je jasno da je gospodarska situacija u cijelosti jako komplicirana, te je i to bio
jedan od razloga da je do konkretnog dogovora Vlade i banaka došlo tek jučer.
Neizlaženjem novina je nešto što se svakako trebalo izbjeći. No, budući da je
sklopljeni sporazum kvalitetan preduvjet za rješenje problema Tiska, ne treba se osvrtati
unatrag, već treba krenuti naprijed.
• Tko je kriv za stanje u Tisku i 700 milijuna »isisanih« kuna iz te nekada
najprofitabilnije hrvatske tvrtke? Ne zna se kamo je novac nestao, ni zašto?
- Tisak je zaduživanjem kod komercijalnih banaka danas doveden u situaciju da otplaćuje
kredite koji su investirani na razne strane, budući da je Tisak posljednjih nekoliko
godina funkcionirao u sastavu Globus grupe. Iako se radilo o najprofitabilnijem hrvatskom
poduzeću, ni ono nije moglo podnijeti teret ni glavnice, a kamoli domaćih kamata na tako
velike iznose. Tko je kriv? Ne želim licitirati imena, niti se baviti optuživanjima, jer
postoje institucije koje to trebaju utvrditi i pronaći i krivce i novac, a to je i sam
ministar Penić već najavio.
• Kako komentirate činjenicu da je distributer Tisak sprečavao rotaciju, fizički
onemogućavajući proizvodnju, makar je Hrvatska tiskara tvrtka koja s Tiskom nije ni u
kakvoj vezi?
- Tu sam informaciju čula prije nego što sam došla među štrajkaše. No, na licu
mjesta sam se uvjerila da oni fizički nisu ometali nikakav pokušaj iznošenja novina iz
kruga. Mislim da je problem tu puno kompliciraniji. Tisak radi i otpremu novina tzv.
ekspedit do kojeg sve novine moraju doći da bi uopće krenule u distribuciju i bez njega
nema novina na kioscima. Novine se moraju prepakirati, zalijepiti adresni materijal i
ekspedit nije imao tko zamijeniti. I da su izdavači htjeli iznijeti nešto naklade,
radilo bi se o relativno malim količinama. Čisto da se pokaže da su novine izašle.
Naime, dnevne novine su se morale odvrtjeti barem u 70.000 primjeraka da bi bili na
nekakvoj nuli, a ta količina se u ovom trenutku bez Tiska ne može distribuirati.
• Jeste li imali neugodnosti sa štrajkašima?
- Iako je napetost bila velika osobno nisam imala nikakvih neugodnosti. Sretna sam da nije
došlo ni do najmanjeg incidenta. Ti ljudi nisu krivi za današnje stanje. Ne treba
zaboraviti da već tri mjeseca nisu dobili plaću, a stalno se šire kojekakve priče o
planu za uništenje Tiska, o tome da se priprema alternativna distribucija u kojoj bi im
uzeli sav transport, kioske i tiražiranje, dakle, osnovu bez koje nema tiska, te da su na
ovaj ili onaj način otpisani. Bili su umorni i očajni, ali i ponosni jer znaju da su svo
vrijeme dosad unatoč neplaćanju pošteno radili i da su novine svaki dan bile na
kioscima.
• Već su krenule priče da je kriza u Tisku izazvana scenarijem s Pantovčaka kako bi
se zapravo ugušili tzv. nezavisni mediji?
- Nema nikakvih scenarija s Pantovčaka. I to su zlonamjerne tvrdnje. Bez Tiska pate
podjednako svi izdavači tako da takva konstrukcija nema ni najmanjih osnova.
• Jeste li sigurni da u četvrtak neće biti ponovnog štrajka? Štrajkaši naime,
ističu kako će primirje trajati samo do četvrtka?
- Vlada je učinila sve u svojoj moći da se problem Tiska počne rješavati, i mislim da
je postignut dogovor dovoljno dobar i kvalitetan da se stvari pokrenu s mrtve točke.
Vjerujem da štrajka u četvrtak neće biti.
Miroslava Rožanković
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU
Sve
novine na kioscima
U petak navečer, nešto poslije 21 sat, radnici poduzeća
Tisak odlučili su prekinuti štrajk i vratiti se na posao. U subotu je proradila i
distribucija tako da su sva novinska izdanja u cijeloj Hrvatskoj bila na kioscima.
Od 17 sati, kada je premijer Zlatko Mateša na tiskovnoj konferenciji rekao da je
postignut dogovor s predstavnicima konzorcija banaka o preuzimanju Tiska i isplati 28
milijuna kuna (od traženih 35 milijuna kuna), u prostorijama Tiska započela je prava
drama. Štrajkaški odbor, na čelu s predsjednikom Zdenkom Štefekovom i glasnogovornikom
Stjepanom Kolarićem, prekid obustave rada uvjetovao je pisanim jamstvom da će novac biti
uplaćen. Telefonski su pokušavali doći do Mateše ili do nekog od njihovih novih
vlasnika koji bi im mogli poslati potpisani dokument. Podsjetimo, riječ je o Privrednoj
banci Zagreb, Hrvatskoj poštanskoj banci, Splitskoj banci, Istarskoj banci, te Državnoj
agenciji za sanaciju banaka, koja zastupa Dubrovačku banku.
Vrhunac napetosti bio je kad je nedaleko od blokiranog dvorišnog ulaza u Tisak, došlo
desetak kombija MUP-a prepunih policije. Njihov zadatak bio je izvršenje odluke
Općinskog suda u Zagrebu, koji je po tužbi direktora Hrvatske tiskare Gorana Marića,
donio privremenu mjeru po kojoj se trebao osloboditi blokirani ulaz prema tiskari.
Međutim, radnicima nije ni palo na pamet pomaknuti kamione. Naprotiv, većina je došla
do ulaza i svojim tijelima branila poduzeće. Na sreću, do intervencije nije došlo, a
policija se nakon sata povukla.
Za to vrijeme, štrajkaši su svaka dva sata održavali zborove, pokušavajući pronaći
rješenje. »Ne želimo vjerovati dok ne vidimo sporazum«, govorio je Kolarić. Ipak, oko
21 sat u Tisak je došla zamjenica predstojnika Ureda Predsjednika Republike Vesna
Škare-Ožbolt, želeći osobno potvrditi da je sporazum postignut i da više nema potrebe
štrajkati. Na sastanku kod predsjednika Uprave Tiska Chrisa Bojanovića, štrajkaški
odbor je popustio i odlučio pozvati radnike da počnu raditi. Međutim, kada im je to
rečeno, došlo je burnog izljeva nezadovoljstva, koje je prestalo tek kada im se obratio
Bojanović. »Vaš glas čuo se u cijeloj Europi, ali sada je vrijeme da se štrajk
prekine«, rekao je on, a radnici su odlučili ponovo započeti raditi.
Škare-Ožbolt je za Vjesnik rekla da je u Tisak došla u osobno, a ne u ime Ureda
Predsjednika, kako je to rekao Kolarić. Objasnila je i razloge zbog kojih štrajkaši
nisu dobili dokument. »Problem je tehničke naravi. Riječ je o protokolu koji ne može u
cijelosti biti dan javnosti, a izvod koji su tražili sindikati, jednostavno se tehnički
nije mogao u to vrijeme napraviti«, kazala je.
Time je završila trodnevna obustava rada, čije posljedice su ponajprije osjetili
novinski izdavači, koji su izračunali da ih je svaki dan štrajka koštao pet milijuna
kuna. Stoga ne čudi, što je Koordinacija izdavača u petak ujutro odlučila tiskati
novine i distribuirati ih putem alternativne mreže Distripress.
Međutim, pitanje je u kojoj mjeri bi uspjeli u prodaji novina bez najvećeg hrvatskog
distributera koji pokriva oko 70 posto tržišta. Nešto prije prekida štrajka, među
novinarima čule su se glasine da je direktor Distripressa Ivan Granić ipak odustao od
distribucije. Tu vijest nije nitko potvrdio, a najveće posljedice zbog toga snosio bi
Večernji list koji se, za razliku od Vjesnika i Jutarnjeg lista, ne tiska u tada još
uvijek blokiranoj Hrvatskoj tiskari.
Djelatnici Tiska uspjeli su ono što nisu ni najveći svjetski ratovi. Unatoč tome što
su počeli raditi, opći štrajk Tiska još uvijek traje, jer štrajkaški odbor nije u
potpunosti prihvatio usmena jamstva. U četvrtak 29. travnja u 17 sati sazvali su novi
skup, na kojem će upoznati radnike s izvršenjem datih obećanja. Ipak, najvažnije je da
su novine na kioscima, radnici će u petak 30. travnja dobiti plaće za veljaču, Tisku
će sljedeći tjedan biti uplaćeno 28 milijuna kuna, a Tvornica duhana Rovinj dobila je
jamstva za isporuku duhanskih proizvoda Tisku.
Goran Borković
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU
Tuđman
razgledao spomenik Marku Maruliću
 ZAGREB,
24. travnja - Predsjednik Republike Hrvatske, dr. Franjo Tuđman, u
pratnji supruge Ankice i suradnika, obišao je, u subotu, novopostavljeni spomenik Marku
Maruliću, na Marulićevu trgu.
Razgledavajući brončani spomenik oca hrvatske književnosti, rad akademskog kipara Vlade
Radasa, uz arhitektonsko rješenje arhitekta Ljubomira Cote, dr. Tuđman je izjavio:
»Trebali smo stvoriti samostalnu, suverenu i demokratsku hrvatsku državu i ostvariti
projekt koji je godinama bio prisutan. Sa estetskog gledišta ovaj kompleks, kao likovno i
prostorno rješenje mi se svidio, jer je i on doprinjeo da se Zagreb iz dana u dan
proljepšava dobivajući nove kulturne sadržaje«.
Nakon obilaska Marulićevog spomenika, predsjednik Tuđman razgledao je i retrospektivnu
izložbu akademskog slikara Željka Hegedušića, koja obuhvaća opus slika, crteža i
grafika od 1926. do 1999. godine, te izložbu akademskog kipara Kuzme Kovačića u
Klovićevim dvorima. »Kad netko lijepo i zanimljivo slika i u svojoj 93. godini onda to
svjedoči o njegovoj mladosti i neugaslom talentu koji se posvjedočio u svim oblicima.
Treba iskreno čestitati i majstoru i organizatorima na izložbi, te poželjeti još novih
ostvarenja. Danas sam s osobitim zadovoljstvom razgledao i izložbu Kuzme Kovačića, koji
se svojim ostvarenjima već uvrstio u velikane hrvatskog kiparstva«, napisao predsjednik
Tuđman u knjigu dojmova nakon razgledavanja izložbi.
U izjavi za novinare, dr. Franjo Tuđman naglasio je, da izložba Željka Hegedušića
izaziva duboki dojam i zahvalnost za ono što je učinio, ne samo kao svoj vlastiti
prilog, nego i kao poticaj za mlađe generacije.
Osvrćući se na puno puta osporavani Kovačićev spomenik na Medvedgradu, predsjednik je
rekao da je to »posebno djelo koje u svojoj jednostavnosti ima toliko složenosti i
simbola , te da ništa drugo nije napravio, tim bi se djelom Kovačić uvrstio u velikane
hrvatskog kiparstva.« (S. D.)
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU
Zašto
se »Nacional« ne može kazniti zbog klevete?
U svojim tekstovima novinari i urednici »Nacionala«
mogu slobodno, bez ikakve odgovornosti, prozivati i klevetati koga god hoće. Nakon
sudskih postupaka koji će trajati godinu ili dvije, u trenutku kada bude donesena prva
ovršna presuda o naknadi štete, sud će donijeti odluku o stečaju tvrtke koja izdaje
tjednik »Nacional« kako bi se namirili vjerovnici
 Ako netko namjerava tužiti
sudu tjednik Nacional zbog eventualne uvrede ili klevete, bolje mu je unaprijed odustati.
Naime, čak i u slučaju da dobije parnicu u višegodišnjem sudskom postupku, novi
izdavač Nacionala tvrtka »Nakladnik d. o. o.« neće mu moći isplatiti naknadu za
duševne boli. I to stoga što cijela imovina te tvrtke, kako Vjesnik saznaje iz krugova
bliskih tom tjedniku, ne iznosi niti 100 njemačkih maraka. Dakle, manje nego što je
iznosila imovina bivšeg nakladnika Nacionala tvrtke »Media press«, koje je odlukom
Općinskog suda u Zagrebu prije dvadesetak dana otišlo u stečaj.
Podsjetimo, na zahtjev don Ante Bakovića, kojemu je nakladnik Nacionala odlukom suda
trebao na ime duševnih boli zbog uvreda i kleveta isplatiti 200 tisuća kuna, pokrenut je
stečaj tog poduzeća kako bi se namirili oštećeni. Međutim, stečajni upravitelj je
dolaskom u prostorije Nacionala od sve imovine dotadašnjeg nakladnika tog tjednika,
tvrtke »Media press«, pronašao dva mobitela, dva stara kompjutora i 1.116 kuna
gotovine. Time je priča za Bakovića i ostalih 78 privatnih tužitelja koji su zbog
uglavnom istih razloga (tužbe za uvredu i klevetu) tužili Nacional i ukupno potraživali
oko 3,5 milijuna DEM završena. Sud im je presudio da su nepravedno ili bez valjanih
razloga oklevetani, međutim, materijalnu zadovoljštinu neće nikad dobiti jer izdavač
Nacionala »Media press« nema gotovo nikakve imovine. Međutim, Nacional ide dalje, s
novim izdavačem (tvrtka »Nakladnik d. o. o.«) koji ima, kako je rečeno, još manje
imovine. To znači da u svojim tekstovima novinari i urednici Nacionala mogu slobodno, bez
ikakve odgovornosti, prozivati i klevetati koga god hoće. Naime, ako ih netko tuži,
ponovit će se isti recept kao i s tvrtkom »Media press«.
Nakon sudskih postupaka koji će trajati godinu ili dvije, u trenutku kada bude donesena
prva ovršna presuda o naknadi štete, sud će donijeti odluku o stečaju poduzeća koje
izdaje tjednik Nacional kako bi se namirili vjerovnici. Opet će možda isti a možda neki
drugi stečajni upravitelj doći u prostorije Nacionala i utvrditi da tvrtka »Nakladnik
d. o. o.« nema gotovo nikakve imovine, kao što je uostalom nije imao ni na početku.
Priča se može ponavljati onoliko puta koliko je to potrebno, te doista postaju
besmislenima sudski postupci koji se zbog uvreda i kleveta vode pred hrvatskim sudovima.
Naime, tjednik Nacional posluje preko drugih tvrtki koje nisu navedene kao nakladnici tog
tjednika te im sudovi ništa ne mogu.
Unatoč takvom stanju stvari, uredništvo Nacionala je u povodu Bakovićevog zahtjeva za
stečajem njihova dotadašnjeg nakladnika, pokušavalo iskonstruirati politički slučaj.
Glavni je urednik Ivo Pukanić tim povodom izjavio kako iza svega stoji dio vrhuške HDZ-a
koju predvodi Ivić Pašalić, a kojoj je cilj gušenje novina. Na Pukanićeve »priče«
nasjeli su mnogi. Tako je Hrvatski helsinški odbor (HHO), ponukan stečajem nad
nakladnikom Nacionala, poslao poruku domaćoj i svjetskoj javnosti o »daljnjem
pogoršanju slobode medija u Hrvatskoj«. Prema HHO-u, stečaj nakladnika Nacionala je
smišljena strategija HDZ-a koji, eto, uoči izbora nastoji zauzeti apsolutnu kontrolu nad
medijima. I sam Baković je odluku suda o stečaju nazvao pobjedom istine nad »žutim
tiskom«, koji će stoga morati odgovornije pisati. Međutim, i predsjednik HHO-a
Vjekoslav Vidović i don Anto Baković očito nisu bili upućeni kako je u pitanju
unaprijed programirani stečaj jednog nakladnika, da bi se istog dana pojavio drugi (s
jednako malo imovine) dok se sve zapravo obavlja preko treće tvrtke.
Cirkus se nastavlja te će vjerojatno i mnogi drugi izdavači novina preuzeti Nacionalov
recept. Problem je jedino što sa sadržajem Nacionala, koji preko svojih stranica
propagira moral i poštivanje načela kako u politici tako i u poslovnom ponašanju, sam
ide na unaprijed planirane prijevare propagirajući pritom novinarstvo bez odgovornosti.
Jer, taj tjednik može napisati o bilo kome što god hoće bez ikakvih dokaza, a pritom
njegovi novinari i urednici unaprijed znaju da za napisane izmišljotine ili klevete neće
snositi nikakvu materijalnu odgovornost.
To je svakako jedna inovacija u našem novinarstvu te bi se o tome moglo očitovati i
Hrvatsko novinarsko društvo.
Međutim, o spomenutom problemu svoje bi trebali reći nešto i oni koji su pisali zakone.
Ako se sve ovo, kao i štošta drugo u vezi s neodgovornim poslovanjem, radi po zakonu,
onda su ti zakoni loši i krajnje je vrijeme da ih se počne mijenjati.
U suprotnom, osumnjičeni za ubojstvo ili krađu pojavit će se na sudu i reći: nisam to
ja učinio, jer sam u međuvremenu promijenio ime i prezime.
Marko Barišić
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU
Ako
je istina vojna tajna, Masle je kriv
SPLIT, 24. travnja -
»Već nekoliko dana, od utorka, u crnogorskom zatvoru leži hrvatski novinar Antun Masle,
reporter zagrebačkog tjednika Globus. Nakon saslušanja pred sudom jugoslavenske vojne
vlasti najavile su kako će protiv Masle podignuti optužnicu zbog špijunaže i 'odavanja
vojnih tajni'.
Novinar Antun Masle nije prvi novinar uhapšen od Vojske Jugoslavije od početka kosovske
krize. Prethodnih tjedana već je nekoliko stranih novinara bilo zatvoreno, ali su nakon
saslušanja pred istražnim sucem u pravilu bili oslobođeni. Antun Masle je prvi novinar
koji je i nakon saslušanja ostao u pritvoru, te stoga osnovano strahujemo kako mu je
namijenjena besmislena uloga 'špijuna' kojeg treba osuditi«, stojiu Apelu splitskog
Feral Tribunea za oslobađanje Antuna Masle.
»Naš strah je utoliko veći što ne možemo imati ni najmanje povjerenja u pravosudni
sustav upregnut u ratnu mašineriju, k tome još u državi koja se nalazi na rubu
građanskog rata.
Konačno, imamo pravo na ozbiljnu zabrinutost za sudbinu našeg kolege i prijatelja i zbog
činjenice kako Antunu Masli ovo nije prvi put da se nalazi u crnogorskom vojnom pritvoru:
u jeku rata u Hrvatskoj također je uhapšen od strane rezervista Jugoslavenske vojske, te
okrutno maltretiran u crnogorskom zatvoru Morinje«, nastavljaju Feralovci.
Antun Masle, uhapšen nakon prijelaza jugoslavenske granice po povratku s reporterskog
zadatka iz Albanije, bit će optužen za 'odavanje vojne tajne'. Svijet vrlo dobro zna
što je u Miloševićevom režimu vojna tajna: istinu o tragediji albanskog naroda Antun
Masle doista jest bilježio i odavao u svojim novinama. A ako je istina vojna tajna, i ako
je Miloševićevoj Jugoslaviji neprijatelj svatko tko tu 'tajnu' zna, onda Masle zaista
jest kriv za odavanje vojne tajne neprijatelju.
Redakcija Feral Tribunea stoga apelira na svjetsku i crnogorsku javnost, na podgoričku
vlast i institucije međunarodne zajednice, te svjetske organizacije za zaštitu ljudskih
prava da se založe za hitno oslobađanje Antuna Masle iz jugoslavenskog zatvora. Posebno
apeliramo na sve kolege novinare u svijetu i u SR Jugoslaviji, na sve one koje zbog
njihove profesije - istine - možda već sutra negdje čeka optužnica za »odavanje vojne
tajne«.
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU
Gotovac:
Tko je umoran, mora otići!
Jedino zajednički nastup jamči izvlačenje Hrvatske
iz ove situacije, rekao je Gotovac na konstituirajućoj sjednici Središnjeg odbora LS.
Predsjednik LS-a uputio je i kritiku članstvu i vodstvu stranke jer »nije sve krenulo
kako smo najavili«
ZAGREB, 24. travnja
- »Oporbena šestorka u ovom je trenutku jedinstveni i ima zajednički cilj - pobjedu na
izborima i zajedničko upravljanje zemljom na temelju zajedničkog programa. Jer, jedino
taj zajednički nastup jamči izvlačenje Hrvatske iz ove situacije«, istaknuo je u
subotu na konstituirajućoj sjednici Središnjeg odbora LS-a predsjednik stranke Vlado
Gotovac. Pritom je upozorio kako će se nakon izbora oporba suočiti s aparatom
kohabitacije »koji će nas nastojati onemogućiti i može dovesti čak do novih izbora na
kojima ćemo imati drukčiju ulogu nego na predstojećim, za što se moramo dobro
pripremiti«.
Predsjednik LS-a iskoristio je sjednicu Središnjeg odbora i kako bi uputio kritiku
članstvu stranke, odnosno vodstvima ogranaka, i istaknuo nezadovoljstvo jer »nakon prvog
stranačkog Sabora stranka nije krenula onako kako smo najavili i očekivali. Kao da se
osjeća zamor, nervoza i tjeskoba kod ljudi, a neki na lokalnim razinama se postavljaju
defetistički i govore da stranka nije ispunila očekivanja i ne vodi politiku na pravi
način«. Ustvrdio je naime kako to nije točno i kako je LS nakon godinu dana priznati i
aktivni politički čimbenik koji djeluje u razvoju hrvatske politike i radu šestorice.
No, istaknuo je, stranka koja nije svugdje nazočna i organizirana, ne može ispuniti
zadaće koje je stavila pred sebe i LS mora raditi na svom jačanju jer »nakon izbora
dolazi druga faza snažnog političkog pokreta u državi i LS se mora razviti u čvrstu
stranku koja će imati snage preuzeti odgovornost za te pokrete«.
Ističući i problem neprepoznavanja LS-a nakon disolucije u HSLS-u, Gotovac je poručio
članstvu kako moraju širiti stranku, osnivati nove ogranke i obraćati se građanima.
»LS se mora mobilizirati i raditi, a ne samo priželjkivati 15 posto glasova na izborima.
Nema popuštanja, a tko je umoran - mora otići!«, naglasio je Gotovac.
Govoreći o predloženim načelima izbornog zakona, te pregovorima HDZ-a i parlamentarne
oporbe koji su u tijeku, Gotovac je istaknuo kako su predložena načela nastojanje da se
likvidiraju male stranke a dobiju dva velika krila, čemu se treba oštro suprotstaviti. O
izbornom zakonu Središnji odbor se izjasnio i u svojoj izjavi, u kojoj pozdravlja
jedinstvo šestorice oko neprihvaćanja posebne liste za dijasporu, uz poruku »Ustav isti
za sve, posebna lista ne!«
U istoj izjavi LS glavnim uzrokom gospodarskoga kolapsa Hrvatske drži nerazumno visoku
javnu potrošnju, te se zauzima za smanjenje troškova središnje državne vlasti i za
porezno rasterećenje gospodarstva. LS podržava i zahtjeve umirovljeničkih udruga za
poštivanje odluka Ustavnog suda i utvrđivanje duga MIORH-a svakom pojedinom
umirovljeniku, te osuđuje Vladu jer je njezina »rasipnička i neodgovorna politika
dovela do toga da je Hrvatska jedina europska država u kojoj osiguranici ne mogu dobivati
lijekove na temelju izdanih recepata ili za njih moraju plaćati puno višu cijenu«.
Uzrok pak kraha »tajkunizirane distributivne mreže Tisak«, ističe LS, jest
protuzakonita i nemoralna pretvorba koja je dovela do ukidanja stotina tisuća radnih
mjesta i besprimjerne pljačke, a »neodgovornom politikom Vlada je Hrvatsku suočila s
mogućnošću da trajnije ostane bez dnevnog i tjednog tiska i tako ugrozila održavanje
jedne od nezaobilaznih sastavnica svakog demokratskog društva«. Ističe se i da bi vojna
intervencija NATO-a trebala ukloniti glavni uzrok nestabilnosti u regiji, odnosno srušiti
nedemokratski i genocidni režim Slobodana Miloševića, te da će nakon toga porasti
stupanj odgovornosti Hrvatske za stanje u regiji, a posebno BiH. LS poziva i na pomoć
izbjeglim kosovskim Albancima, a od Vlade očekuje da se u skladu sa svojim mogućnostima
i međunarodnim obvezama pridruži naporima demokratskih država za ublažavanje
katastrofalnih posljedica izbjegličke krize.
Središnji odbor donio je i odluku o članarinama LS-a, koje se kreću u rasponu od pet
kuna mjesečno za studente, učenike i umirovljenike, pa do 2.000 kuna za saborske
zastupnike.
Marija Pulić
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU
HSLS
o »koprivničkom udaru« oporbenoj šestorici
To je težak udarac oporbenoj šestorici i stvar koja
se mora ozbiljno razmotriti, jer se na tim osnovama naši odnosi ne mogu graditi, istakao
je Budiša. Upitan o Tisku, čelnik HSLS-a je istakao kako je od trenutnog rješenja
problema važnije pitanje odgovornosti za dovođenje tvrtke u ovo stanje
ČAKOVEC, 24. travnja
- U subotu je u Čakovcu održana sjednica Velikog vijeća Hrvatske socijalno-liberalne
stranke, na kojoj je razmotren rad u posljednja tri mjeseca. Podnoseći izvješće Dražen
Budiša rekao je kako je bombardiranjem SR Jugoslavije za Hrvatsku nastala nova situacija.
»Naš vanjskopolitički položaj se popravlja i sada imamo iznimno povoljnu priliku da
rješenjem nekoliko pitanja na kojima inzistira međunarodna zajednica nadoknadimo naše
zaostajanje u procesima približavanja Hrvatske euroatlantskim integracijama«, rekao je
Budiša.
Gospodarsko-usocijalnu situaciju u Hrvatskoj, koja se iz dana u dan pogoršava, ocijenio
je nepovoljnom, a rješenja koja poduzima aktualna vlast smatra neadekvatnima.
HSLS se s oporbenim strankama priprema za izbore, rekao je Budiša u razgovoru s
novinarima i dodao da oštro zamjera na onim političkim potezima koji zapravo destruiraju
šestoricu, kao što je slučaj s farsom koja se dogodila u Koprivnici. »To je težak
udarac oporbenoj šestorici i stvar koja se mora ozbiljno razmotriti, jer se na tim
osnovama naši odnosi ne mogu graditi«, zaključio je čelnik HSLS-a.
Budiša je iskazao zadovoljstvo razvitkom odnosa sa SDP-om, naglasivši da su zajedno
pogođeni udarom u Koprivnici. Prema njegovim riječima, i HSLS je imao nedostataka u
svojem političkom djelovanju, ali se iz HSLS-a nikada nisu poduzimale akcije kao što je
to u petak bilo u Koprivnici, tj. da se uz pomoć HDZ-a i dijela oporbe, koja zapravo
postajekvazi-oporba, ruši oporbena vlast u gradu.
Upitan o događajima u svezi s Tiskom Budiša je rekao da postignuto rješenje i nije tako
slabo, ali da je važnije pitanje odgovornosti svih koji su doveli do sadašnje situacije.
Pitanje je kamo je otišao novac, a javna je tajna da se iznosio iz Hrvatske i da je Tisak
imao političke sponzore.
Predsjednik Velikog vijeća HSLS-a Ivo Škrabalo rekao je kako je vrlo važno pitanje gdje
je novac, jer se javlja sumnja da se visoko akumulativne tvrtke iscjeđuju i da se negdje
stvaraju crni fondovi za razdoblje kada sadašnja stranka na vlasti to više ne bude. Isto
se tako utemeljuju paralelni organi za takvo vrijeme.
Budiša i Škrabalo rekli su da će u situaciji ako HSLS u sklopu udruge šestorice, ili
neke drukčije udruge, bude formirao vladu, biti obavljena stroga revizija svega što je
ostalo od sadašnje vlasti. Važna će nam biti oštra borba za iskorjenjivanje korupcije
iz hrvatskog društva.
Na sjednici u Čakovcu za potpredsjednika Velikog vijeća HSLS-a izabran je Baltazar
Jalšovec iz Štrukovca, dugogodišnji saborski zastupnik.
Drago Ovčar
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU
Prihvaćena
Čičkova ostavka
ZAGREB, 24. travnja
- Hrvatski helsinški odbor iza, za javnost, dobro zatvorenih vrata, na redovitom
Plenarnom skupu održanom u subotu prihvatio je ostavku Ivana Zvonimira Čička na mjesto
člana Izvršnog odbora. Tu je ostavku Čičak, koji će i dalje ostati član Odbora
HHO-a, podnio pismenim putem, a Plenarni je skup, da bi ona stupila na snagu, imao tek
zadaću staviti je na Dnevni red i »primiti je na znanje«.
Istodobno je na sjednici, kao prva točka Dnevnog reda, prihvaćena izmjena Statuta i to u
pogledu primanja novih članova. Zanimljivo je da su te izmjene odmah primijenjene i to
već u drugoj točki Dnevnog reda, kada su primljena trojica novih članova. Kako Vjesnik
neslužbeno doznaje, riječ je o akademiku Vlatku Silobrčiću, povjesničaru umjetnosti
Zvonku Makoviću i redatelju Paolu Magelliju.
Sve te navode nismo uspjeli provjeriti, dijelom i zbog toga što je Plenarni skup, po
ustaljenom običaju, održan gotovo u konspiraciji, a članovima je zabranjeno davanje
informacija. Dakako, najviše je pažnje izazvala Čičkova ostavka na članstvo u
Izvršnom odboru, koju je podnio prije nekoliko dana, a o čijim se pravim razlozima može
tek nagađati.
Poznavatelji prilika u HHO-u tvrde kako je Čičkova ostavka zapravo znak njegova
slabljenja i da je njome htio privući pažnju. Naime, tvrde da su Čičku leđa okrenuli
i izvršni direktor Damir Grubiša i novi predsjednik Vjekoslav Vidović, koje je upravo
Čičak i doveo na ta mjesta.
Uz to, u kuloarima HHO-a govori se da bi i čelni čovjek, izvršni direktor Damir
Grubiša, mogao uskoro napustiti tu organizaciju. Naime, Grubiša bi navodno trebao otići
na novu dužnost i to na mjesto izvršnog direktora Instituta otvoreno društvo Hrvatska,
koje je ostalo upražnjeno nakon smrti Karmen Bašić. U vezi s tim Grubiša je prije
nekoliko dana navodno već održao razgovore s predstavnicima Otvorenog društva.
Silvana Oruč Ivoš
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU
Alka
mijenja termin zbog Vojnih igara
SINJ, 24. travnja -
Završna svečanost 284. po redu viteške igre - sinjske alke, pod pokroviteljstvom
predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana, ove godine će se održati 1. kolovoza, a ne,
kako je bilo predviđeno 8. kolovoza.
Razlog tomu je što se 8. kolovoza svečano otvaraju Svjetske vojne igre koje se
održavaju u Zagrebu. Zbog toga će se natjecanja za baru i čoju održati u srpnju, što
nije u skladu sa statutom društva, ali je zbog vojnih igara uprava ipak donijela takvu
odluku. To je na subotnjoj redovitoj skupštini viteškog alkarskog društva izvijestio
predsjednik Mate Jukić.
Skupština je ocijenila da su prošlogodišnje alkarske svečanosti protekle u najboljem
redu te da su bile iznimno uspješne i kvalitetne. Istaknuta je i gesta Ive Galiotović,
koja je nedavno darovala Sinju, a ujedno i kao potporu Sinjskoj alki i Viteškom alkarskom
društvu, kuću vrijednu milijun i pol kuna.
Može se reći da je alkarska skupština ujedno i početak ovogodišnjih priprema za
održavanje 284. Alke u kolovozu ove godine, odnosno alkarskih svečanosti, radi čega je
na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća Sinja donesen zaključak o osnivanju posebnog Odbora
za utvrđivanje i provođenje programa te manifestacije. (N. Musulin)
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU
Rješenje
za »istarski ipsilon«
PULA, 24. travnja -
Koncesionar istarskog cestovnog ipsilona Bina-Istrau subotu je omogućila građanima i
novinarima obilazak gradilišta u sklopu programa »Dan otvorenih vrata istarskog
ipsilona«. Novinari su upoznati s činjenicom da je dovršeno 90 posto zemljanih radova,
a o ostalim aktivnostima i suglasnosti da se na budućim prometnicama u Istri ne
naplaćuje cestarina novinarima je govorio direktor Bina-Istre Charles Paradis. Istom
prigodom je rečeno kako na gradnji ove prometnice radi 85 posto žitelja Istre te da ova
investicija svakoga mjeseca istarskom gospodarstvu doznačuje oko 19 milijuna kuna. Što
se pak tiče naplate cestarine, oko čega je bilo dosta nesporazuma, rečeno je kako je na
traženje Vlade RH donesena odluka da se ne postavljaju nove naplatne kućice, te da se
očekuje da će s hrvatskom Vladom uskoro biti postignut konačni sporazum o načinu
otplate kredita za ovu prometnicu, na taj način što će se koncesionaru Bina-Istra
plaćati kompenzacija koja će omogućiti pokrivanje troškova financiranja a prema
politici naplate cestarina koju će definirati Vlada Republike Hrvatske. (M.Urošević)
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU
Mali
dioničari protiv tajkunizacije »Badela 1862.«
ZAGREB, 24. travnja
- »Ako Glavna skupština dioničara 'Badela 1862.' d.d. ne prihvati prijedloge malih
dioničara, tražit ćemo smjenu Nadzornog odbora i člana uprave i ujedno generalnog
direktora Željka Golubića jer je prodajom vinarija došlo do promjene strukture
vlasništva. 'Badel' mora ostati jedinstvena, nedjeljiva i cjelovita kuća koja uspješno
posluje«, rekao je predsjednik Udruge Badel-Badelovcima« tvrtke »Badel 1862.« d.d.
Anto Perković na prvoj sjednici Glavne skupštine Udruge malih dioničara te tvrtke koja
je održana u subotu popodne u kongresnoj dvorani Ekonomskog fakulteta.
To je ujedno i zaključak Skupštine koja je počela manjim incidentom. Nakon usvajanja
dnevnog reda, za govornicu je, uz Perkovićevo dopuštenje, došao predsjednik Nadzornog
odbora Badela 1862. Marko Sapunar, koji je htio održati pozdravni govor, no okupljeni
mali dioničari, njih 108 od ukupno 802, to mu nisu dopustili. Negodovanje prisutnih bilo
je glasnije od njegova pokušaja da kaže kako je ponosan na »Badelove« poslovne
rezultate, uredno ispunjavanje obveza prema državi i visoka mjesečna primanja koja u
prosjeku iznose 4100 kuna.
Nazočni su bili i predstavnici sindikata, zaposleničkog vijeća te generalni direktor
Željko Golubić, na čiji su račun dioničari iznijeli najviše optužbi o pokušajima
tajkunizacije »Badela 1862.« , i to prodajom velikog postotka dionica tvrtci Badel
Bobita d.o.o iz Čitluka čiji je vlasnik Marinko Sulić. Mali dioničari strahuju da će,
ako se to dogodi, velik dio proizvodnje biti prebačen u BiH što će za posljedicu imati
smanjivanje broja zaposlenih. Golubić je odbacio takve optužbe tvrdeći da otkaza nije
bilo, niti će ih biti.
Mali dioničari imaju 34 posto »Badelovih« dionica i želja im je da tvrtka ostane u
vlasništvu onih koji su je i stvarali, a Udrugu su osnovali kad su shvatili da
privatizacija kreće u neželjenom smjeru, odnosno da se pokušava naći većinski vlasnik
tvrtke što smatraju nedopustivim.
Boris Orešić
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU |
