Ako napadi potraju do ljeta, ostvarit ćemo najviše 40 posto lanjskog
prometa
Da sam znao da će doći do NATO-ove intervencije,
svejedno bih prihvatio mjesto ministra. Dapače, mislim da je baš ta interventna
situacija i tražila čovjeka iz turizma. Znam da to nije skromna izjava, ali doista tako
mislim
 Ivan Herak je u svoj novi
ministarski ured u Ministarstvu turizma uselio u ponedjeljak. Zbog mnogo obveza, ali i
nekih važnih razgovora u Vladi koje još mora obaviti, priznao nam je da bi mu za novine
više odgovaralo razgovarati u ponedjeljak ili utorak. Ipak smo ga uspjeli nagovoriti da
za Nedjeljni Vjesnik dâ svoj prvi ministarski intervju, što je ministar komentirao
riječima: »Ja sam osam godina u politici i imam dobra iskustva s novinarima«. Dakako,
najviše nas je zanimalo kako će se aktualna događanja na Kosovu i Srbiji odraziti na
hrvatski turizam.
• U fotelju ministra turizma sjeli ste u prilično nepovoljno vrijeme u kojem se našao
hrvatski turizam, prije svega zbog stanja na Balkanu?
- Teško je to reći. U svakom slučaju, okolnosti su se znatno promijenile, u odnosu na
vrijeme kad sam donosio odluku o prihvaćanju ministarske pozicije. Međutim, mislim da
moj zadatak nije ništa posebno teži. Riječ je o izvanrednoj situaciji. Dobro smo
pripremljeni da odreagiramo na odgovarajući način. Svjestan sam posla koji me očekuje u
Ministarstvu, to mi nije ništa novo. Olakotna okolnost je moje osmogodišnje političko i
parlamentarno iskustvo. Poznajem hrvatsko gospodarstvo, proračun, bankarski sustav i u
dobrom sam odnosu sa članovima Vlade. Imam iskustva i u turizmu, radio sam u privatnoj
tvrtci koja se bavila programima vlasničke transformacije, dobrim dijelom i u turizmu.
Zadatak koji stoji preda mnom apsolutno mi je jasan, a to je prije svega, u sklopu Vladine
makroekonomske politike, pozicioniranje turizma kao jedne od temeljnih gospodarskih grana.
• Znači li sve to da se znalo da ćete Vi postati ministar turizma i prije početka
zračnih udara na SRJ i rata na Kosovu?
- Pretpostavljalo se, ali »gotovo« će biti tek onda kad Sabor izglasa novog ministra
turizma. Ponavljam, već na početku pregovora, da sam znao da će doći do NATO-ove
intervencije, prihvatio bih mjesto ministra. Dapače, mislim da je baš ta interventna
situacija i tražila čovjeka iz turizma. Znam da to nije skromna izjava.
• Čemu lažna skromnost...
- Tako doista mislim. U nastupnom govoru sam rekao da je temeljni zadatak da pozicioniramo
turizam na pravo mjesto. Pritom mislim na fiskalnu politiku koja bi trebala opsluživati
turizam. Na drugom mjestu je činjenica da ovo Ministarstvo mora biti ustanova koja će
idejno i institucionalno pratiti ona turistička poduzeća u kojima država i državni
fondovi imaju većinske vlasničke pakete. Isto tako Ministarstvo mora biti ona
institucija koja će podupirati, poticati i financijski pratiti turistička poduzeća u
okolnostima koje će uslijediti zbog akcije NATO-a, naročito u srednjoj i južnoj
Hrvatskoj. Što se tiče promidžbe, prioritetan zadatak je vratiti se na njemačko
tržište koje je proteklih godina palo za 50 posto, kao i englesko tržište...
• Ministar prostornog uređenja prošli je tjedan za Nedjeljni Vjesnik izjavio da
Hrvatska ne može živjeti samo od turizma. Kolika je onda važnost turizma za hrvatsko
gospodarstvo i može li jedna loša turistička sezona utjecati na cjelokupnu ekonomsku
situaciju?
- Dobar dohodak od turizma rijetko nam je kada bio potrebniji nego ove godine. Točna je
konstatacija ministra Širca. Možda se ta konstatacija odnosila na činjenicu da imamo
turistički proizvod koji se isključivo temelji na prirodnim bogatstvima, proizvod koji
je izgrađen u jednom drugom sustavu, u drugim vremenima i drugim uvjetima potražnje na
turističkom tržištu.
• Hoće li naposljetku išta biti od ove turističke sezone?
- Pa, to je izuzetno teško predvidjeti jer nisam siguran da itko od nas zna koliko će
potrajati NATO-ova intervencija. Ipak, dobro je da će barem u našem geopolitičkom
okruženju sada biti stvoreni uvjeti da sljedeće turističke sezone budu mirne. Mogu vam
samo reći da što više bude odmicala intervencija, to će posao ovog Ministarstva sve
više biti usmjeren prema idućoj turističkoj sezoni.
• Ovu ste sezonu dakle već prežalili?
- Ne, nismo je prežalili. Daleko od toga. No, ako se napadi nastave...
• Kada bi napadi trebali najkasnije prestati da ipak bude nešto od ove sezone?
- Ako napadi potraju, ugrožena će biti sva turistička područja južno od Opatije.
Ukoliko bi i tijekom ljeta napadi trajali, procjenjujem da ćemo ostvariti najviše 35 do
40 posto prošlogodišnjeg prometa, a većina turista bit će u Istri.
• Da uopće nije došlo do ratnih događanja na Balkanu, čemu bi se hrvatski turizam
mogao nadati?
- Plan za ovu godinu bio je 10 posto veći turistički promet od prošlogodišnjeg.
• A kad bi napadi stali danas?
- Kad bi stali do kraja travnja, procjena je da bi se izgubilo tri milijuna noćenja, ili
270 milijuna američkih dolara. Za usporedbu, lani smo imali ukupno 30 milijuna noćenja.
To su moje procjene.
• Koliko dugo već radite na tim procjenama?
- Procjene su rađene i ranije, ali sam ja učinio određene korekcije, s obzirom na
količinu sredstava koja se traže iz državnog proračuna. Nisam bio zadovoljan
prijašnjima.
• Biste li bili zadovoljni gubitkom od samo 10 posto u odnosu na prošlu godinu?
- To bi bilo dobro, ali svejedno 20 posto manje nego što smo planirali.
• Djelujete mi veoma...
- Arogantno?
• Ne, htio sam reći pesimistično?
- Nije to pesimizam. Treba biti realan. U očima prosječnog inozemnog gosta Hrvatska je
još uvijek na neki način »upaketirana« u bivšu Jugoslaviju. Dakle nije problem u tome
što netko misli da će preleti NATO-ovih zrakoplova ugroziti sigurnost, nego ljudi misle
da je isto napada li se Srbija ili Hrvatska.
• Nisu li možda turističkim djelatnicima napadi na SRJ poslužili kao alibi za neke
propuste u pripremi sezone?
- Ne. Nema alibija. Rezervacije i bukinzi za ovu sezonu su nevezano uz moj dolazak bili
izvanredni. U nekim mjestima u Dalmaciji bilježili smo čak 40 postotno povećanje u
odnosu na prošlu sezonu.
• Može li se išta učiniti agresivnijom promidžbom?
- Naravno da će ići na tu varijantu. To je dio alternativnih planova. Već ovaj tjedan
počinje snažna diplomatsko-turistička aktivnost: u nekim zemljama ćemo organizirati
konferencije za novinare i nastupe na televiziji na kojima ću i ja kao ministar pokušati
utjecati na javno mnijenje o sigurnosti Hrvatske.
• Hoćete li prilikom tih nastupa spominjati situaciju u SRJ. Može li isticanje da je
Hrvatska sigurna, imati kontraefekt?
- To je pitanje strategije nastupa. Slažem se da ne treba previše insistirati na Kosovu,
ali na jedan suptilni način treba svima dati do znanja da je Hrvatska sigurna.
• Hoće li i druge zemlje Sredozemlja, zbog NATO-ovih napada imati turistički
podbačaj?
- Talijani su u mjestima gdje su smještene NATO-ove baze čak proglasili elementarnu
nepogodu.
Boris Orešić
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU
Zagrebački
velesajam vrata su u svijet hrvatskog gospodarstva
Zagrebački velesajam slavi 90. obljetnicu, no
korijeni sajmovanja u Zagrebu sežu daleko u prošlost - u prvu polovicu 13. stoljeća. Ne
smijemo zaboraviti Prvu hrvatsko-slavonsko-dalmatinsku izložbu 1864. godine u Zagrebu.
Zagreb je 1925. godine bio jedan od 13 osnivača UFI-ja, Međunarodne organizacije sajmova
sa sjedištem u Parizu
Zagrebački velesajam ove godine obilježava 90 godina rada
i djelovanja koje je započelo davne 1909. godine osnutkom Zagrebačkog zbora. Do danas je
prerastao u jednu od najvećih sajamskih ustanova u ovom dijelu Europe koja svojom
tradicijom, i praćenjem najnovijih svjetskih trendova na području sajmovanja, svojim
poslovnim partnerima i posjetiteljima ne nudi ništa manje od najvećih europskih sajmova.
Uz Jesenski međunarodni zagrebački velesajam koji je najveća sajamska priredba, tijekom
godine Zagrebački velesajam organizira i niz specijaliziranih sajmova, pa će tako u
proljetnom terminu od 26. do 30. travnja biti održano šest sajmova, od kojih svaki
također ima svoju tradiciju i prepoznatljivost. O nadolazećim sajmovima, kao i planovima
za budućnost razgovarali smo s direktorom Zagrebačkog velesajma dr. Juricom Pavelićem.
• I ove godine u istom se terminu održava šest specijaliziranih sajmova. Čime će oni
ove godine privući izlagače i posjetitelje?
- Nakon već šest održanih sajmova ove godine, održavamo šest specijaliziranih sajmova
i to 23. međunarodni sajam graditeljstva, 47. međunarodni sajam robe za široku
potrošnju, 39. međunarodni sajam prehrane, 39. međunarodni sajam poljoprivrede, 41.
međunarodni sajam obrtništva, 3. međunarodni dječji sajam i velesajamsku maloprodaju
koja također ima svoju tradiciju i izdvojena je iz prostora za održavanje
specijaliziranih sajmova. Svoj nastup na tim sajmovima prijavilo je 1131 izlagač iz
Hrvatske i 1114 izlagača iz 41 zemlje svijeta. Očekujemo da će broj posjetitelja biti
veći od 150.000. Sve će se priredbe odvijati na prostoru od oko 120.618 četvornih
metara, i to 73.742 četvorna metra u zatvorenom i 46.876 na otvorenom prostoru. Te su
brojke slične prošlogodišnjima, a kao i proteklih godina sajmovi imaju i bogat stručno
popratni program. Bit će tu i brojne prezentacije proizvoda, kao i dodjele vrlo
atraktivnih priznanja »medalja kakvoće«. Ove godine, stručni ocjenjivački sudovi su
potvrdili da je kakvoća mnogih proizvoda u stalnom porastu i da je medalja kakvoće veoma
važno priznanje u marketinškoj utakmici naših izlagača.
• S obzirom na aktualno stanje hrvatskog gospodarstva i međunarodne prilike, možete li
biti zadovoljni dostizanjem prošlogodišnjih rezultata?
- Moramo biti zadovoljni. Gledajući stanje u hrvatskom gospodarstvu i međunarodno
okruženje, prije svega pritom mislim na događanja u SRJ, moram reći da je
približavanje prošlogodišnjim brojkama, koje su bile rekordne, veoma zadovoljavajuće.
Stagnacija je, naime, normalna pojava. Predvidjeli smo ove godine rast od svega četiri
posto u odnosu na prošlu godinu. Pad nismo predviđali, ali s obzirom na cjelokupnu
situaciju, taj pad nije drastičan. Primjerice, »Zagreb Autoshow« je po svim elementima
ove godine bio na razini prošle, a financijski je bio i nešto bolji.
• Nekima još uvijek treba objasniti da nadolazeći sajmovi nisu Proljetni međunarodni
zagrebački velesajam...
- To je ostalo u svijesti ljudi, no još je sedamdesetih godina na Zagrebačkom velesajmu
krenula specijalizacija sajmova. Organizacijom šest specijaliziranih sajmova u istom
terminu postižemo jednu sinergiju, pa tako dio posjetitelja koji dođe na jedan sajam,
posjeti i ostale.
• Koji biste od ovih sajmova posebno izdvojili?
- Svakako Sajam graditeljstva koji ima najvišu stopu rasta i najveća je priredba u ovom
terminu. Zatim, Sajam prehrane će svakako privući mnoge građane koji žele degustirati
nove prehrambene proizvode. Sajam poljoprivrede također će biti obilježen nekim novim
temama i grupama proizvoda, od ratarstva do vinarstva, iako imamo i specijalizirani sajam
»Vinovita«.
• Na koji način Zagrebački velesajam može biti poticajan za hrvatsko gospodarstvo?
- U svakom slučaju, smatramo se infrastrukturom hrvatskog gospodarstva. Sajmovi i
priredbe Zagrebačkog velesajma izvrsna su prilika da se naši izlagači susretnu s
konkurencijom iz svijeta i poslovnim ljudima koji mogu rezultirati čvrstim poslovnim
odnosima i vezama. Dakle, stvaraju se preduvjeti za plasman hrvatskih proizvoda na
inozemno tržište. Zagrebački velesajam tako predstavlja vrata u svijet hrvatskog
gospodarstva.
• Kako objasniti činjenicu da unatoč stagnaciji hrvatskog gospodarstva, Zagreb ima
velesajam koji nipošto nije lokalnog karaktera, već doista okuplja niz uglednih
izlagača iz čitavog svijeta? Imamo li bolji sajam od gospodarstva?
- Činjenica je da je Zagrebački velesajam jedan od najstarijih organizatora sajmovanja u
svijetu. Slavimo 90. obljetnicu, dok korijeni sajmovanja u Zagrebu sežu u prvu polovicu
13. stoljeća. Ne smijemo zaboraviti Prvu hrvatsko-slavonsko-dalmatinsku izložbu 1864.
godine u Zagrebu. Zagreb je 1925. godine bio jedan od 13 osnivača UFI-ja, Međunarodne
organizacije sajmova sa sjedištem u Parizu. Zagrebački velesajam je jedna od izuzetno
kvalitetnih sajamskih kuća, koja je po izložbenoj površini osmi sajamski prostor u
svijetu. Imamo potrebu obnoviti taj prostor, pa bi bilo idealno sagraditi novi sajamski
grad, ali smo svjesni situacije u kojoj se nalaze Zagreb i Hrvatska zbog čega će biti
teško u dogledno vrijeme pronaći sredstva za ulaganje u taj prostor. No, znajući
izravne efekte djelovanja Zagrebačkog velesajma za gospodarstvo grada i zemlje, ta bi
investicija bila nužna za održavanje konkurentnosti Velesajma. On naime, mnogo znači za
promet, ugostiteljstvo, turizam i druge djelatnosti. Predstavljamo 90 posto sajmovanja u
Hrvatskoj. Mi teško možemo konkurirati velikim sajmovima poput sajma u Münchenu, ali se
trebamo truditi da pojedine teme koje ovdje organiziramo budi na iznimno visokoj razini i
da izlagači budu zadovoljni dinamikom poslovnih događanja na svim našim sajmovima.
• Znači li to da je modernizacija nužna?
- Svakako, ako ne želimo postati priredba lokalnog značenja, već zadržati europski i
svjetski karakter. Primjerice, Hrvatska uopće nema automobilsku industriju, no »Zagreb
Autoshow« je i te kako važan sajam, i po ocjeni mnogi relevantnih faktora, to je
najbolji autosalon istočno od Ženeve i Frankfurta.
• Kakvi su planovi za budućnost Zagrebačkog velesajma?
- Najbolje rješenje bi, ponavljam, bila izgradnja novog sajamskog grada. No, prije svega
bi bio potreban jedan cjelovit redizajn sajamskog prostora. Za vrijeme Domovinskog rata na
Velesajmu je bilo skladište humanitarne pomoći i dio prostora je dugo vremena služio
nekim drugim namjenama, a ne sajmovanju. Taj prostor treba očistiti i podići ga na višu
razinu. To su objekti građeni 50-ih godina i teško ih je održavati. Ipak, velikim
korakom smatramo uvođenje integralnog informatičkog sustava koji se pokazao iznimno
opravdanim. Imamo stranice na Internetu i svaki posjetitelj naših web stranica može
vidjeti tzv. virtualni sajam. Cilj nam je neke priredbe pod istim imenom organizirati i
izvan Zagreba, u Hrvatskoj i inozemstvu. Stalno moramo unapređivati postojeće i uvoditi
nove teme i programe izlaganja. Pratimo suvremene trendove sajmovanja, no ipak smo usko
vezani uz stanje hrvatskog gospodarstva. Dosegli smo optimalnu razinu izlagača na našim
priredbama, no nadamo se da će priredbe i dalje stalno rasti. Ne mnogo ali će rasti.
• Koliko Zagrebački Velesajam znači gradu Zagrebu?
- Zagrebački velesajam već u svom nazivu nosi ime grada Zagreba. Velesajam doprinosi
dinamiziranju aktivnosti u gradu. Izrađena je marketinška studija koja je pokazala da u
Zagrebu, kad ne bi bilo Zagrebačkog velesajma, ne bi u raznoraznim djelatnostima bilo
niti 2880 radnih mjesta. Na jednu kunu prihoda koji ima Zagrebački velesajam, Zagreb
zahvaljujući održavanju sajamskih priredbi, ubire 11 kuna prihoda u drugim granama, od
ugostiteljstva, prometa, trgovine...
Velesajam je smješten na odličnoj lokaciji, a Grad se kao vlasnik brine da nam se
omogući što bolji rad i razvoj. Zapravo, Zagreb i Zagrebački velesajam teško bi mogli
jedan bez drugoga.
Boris Orešić
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU |
