POLITIKA

ELEKTRONSKO IZDANJE

WWW ARHIVA

Kanižaj ne odustaje od štrajka

U ponedjeljak jednodnevni štrajk u srednjim školama/ Filipović smatra Kubino ponašanje krajnje neodgovornim jer nije postigao ništa u pregovorima s Vladom

ZAGREB, 12. prosinca - Nakon što, u subotu ujutro održani sastanak Pregovaračkog odbora školskih sindikata s predstavnicima Ministarstva prosvjetete i športa, doministrom Miroslavom Dorešićem i tajnikom Marijanom Kajmakom, nije donio nikakve rezultate, školski sindikati će, kako su i najavili, u ponedjeljak organizirati jednodnevni štrajk u srednjim školama. Izjavila je to Vesna Kanižaj, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama na konferenciji za novinare u subotu.
Štrajk se neće provesti u osnovim školama, kazao je predsjednik Hrvatskog školskog sindikata »Preporod«, Vinko Filipović. Razlog tome je posebnost osnovnog školstva, u kojem još uvijek većinu članova ima Sindikat hvatskih učitelja, na čelu s Dalimirom Kubom koji je u petak, zajedno sa ostalim sindikatima javnih i državnih službi, postigao sporazum s Vladom RH. Filipović drži ponašanje Dalimira Kube krajnje neodgovornim jer u pregovorima s Vladom RH nije postigao baš ništa. Stoga Filipović smatra da SHU neće još dugo biti većinski sindikat za osnovno školstvo.
Prihvaćanjem moratorija u prvih šest mjeseci slijedeće godine, te povećanje osnovice plaća od pet posto u srpnju s isplatom u kolovozu, te 12 posto u studenom s isplatom u prosincu, sindikati javnih i državnih službi, začudili su čak i Vladu, drži Filipović, jer su pristali i na manje od onoga što je Vlada očekivala, a vjerojatno i bila spremna ponuditi. Ti su sindikati, ističe Filipović, ustvari prihvatiii svega tri posto linearnog povećanja osnovice plaća za cijelu '99. godinu, a sama je Vlada najavila inflaciju od 4 posto, kao i porast troškova života. Što su onda oni dobili pregovorima, svatko može sam prosuditi, rekao je Filipović.
Kad je riječ o pregovorima s Ministarstvom prosvjete i športa, Filipović kaže da su predstavnici ministarstva ponudili Pregovaračkom odboru školskih sindikata moratorij na plaće u prvih šest mjeseci, te povećanje osnovice od pet posto u kolovozu i 12 posto u prosincu, što je Pregovarački odbor školskih sindikata odbio. Na iznos od 210 milijuna kuna, odnosno 12 postotno povećanje osnovice plaća, nismo dobili potvrdan odgovor, naglasio je Filipović te nastavio kako smatra da tim neprihvaćanjem Vlada ukazuje da ne želi riješiti pitanje prosvjete.
»Nadamo se da će saborski zastupnici HDZ-a iz Proračuna za iduću godinu ipak osigurati tih 210 milijuna kuna. Tim više, što se ipak našlo 150 milijuna kuna koji su iz Proračuna izdvojeni za kapitalna ulaganja u školstvu. Ta bi kapitalna ulaganja trebalo preusmjeriti, uz još dodatnih 60 milijuna kuna, za prosvjetni dodatak«, rekao je Filipović.
Vesna Kanižaj je istakla da je Pregovarački odbor školskih sindikata osudio izjave ministra prosvjete i športa Božidara Pugelnika i doministra Dorešića, koji su rekli da je za ponedjeljak najavljeni štrajk nezakonit i da neće biti plaćen. Štrajk, kojeg smo najavili, legitiman je, a ministarstvo koje samo ne poštuje Zakon o srednjem školstvu i plaćama zaposlenika u prosvjeti, nema prava nikoga optuživati za nepoštivanje zakona.
Kanižaj je istakla da moli sve učenike srednjih škola da u ponedjeljak ne dođu u školu, nego da ostanu kod kuće i na taj način im iskažu potporu. U preostalim danima uspjet će se napraviti sve što je zacrtano nastavnim planom i na vrijeme zaključiti polugodište. Kanižaj je izjavila da se štrajk mora provesti, jer netko mora dići glas za hrvatsko školstvo. To što s njima nije i SHU, otežava borbu jer se smanjuje pritisak koji bi zajedno imali na Vladu. Izjavu ministra Pugelnika da sindikati koji ne potpišu sporazum neće dobiti ništa, Vesna Kanižaj je ironično prokomentirala činjenicom da ni oni sindikati koji potpisuju sporazum ne dobivaju ništa.
Kanižaj je na kraju rekla kako, ukoliko ne dođe do izdvajanja za prosvjetu od 4 posto bruto društvenog proizvoda, namjera je Pregovaračkog odbora školskih sindikata deligitimirati ministra financija, Borislava Škegru pred Saborom.

NATAŠA KOVAČIĆ

Radić: »Osnivanje komore - povratak korijenima«

ZAGREB, 12. prosinca - U subotu je u Zagrebu održana osnivačka skupština Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu, na kojoj su izabrani predsjednik i zamjenici predsjednika Komore, Upravni i Nadzorni odbor, a usvojena su i tri temeljna akta - Statut, Kodeks strukovne etike i Pravilnik o cjeniku usluga.
Za predsjednika Komore izabran je Ivan Franić, predstavnik razreda arhitekata, dok svaki od četiriju zamjenika dolazi iz preostalih razreda koji čine Komoru, i to: Mirko Orešković (razred inženjera graditeljstva), Damir Belač (razred inženjera geodezije), Aleksandar Gregurić (razred inženjera strojarstva) i Davor Pavlović (razred inženjera elektrotehnike). Za predsjednika Nadzornog odbora izabran je Rudolf Lončarić.
Skupštini su se pozdravnim govorima obratili Dr. Jure Radić, potpredsjednik Vlade i ministar obnove i razvirka, te Marko Širac, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja.
»Osnivanjem ove komore vraćamo se svojim korijenima i načinu rada uobičajenom za zemlje zapadne i srednje Europe», rekao je Radić te je dodao kako je bit Komore okretanje stručnosti i odgovornosti. »Živimo u vrijeme obnove i ponovnog građenja onog što je bilo razoreno, a pred nama je vrijeme još jače izgradnje. Stoga će hrvatska Vlada pružiti punu potporu radu ove Komore«, dodao je Radić.
»Osnivanjem Komore obnavlja se institucija koja je u Hrvatskoj osnovana još 1878., a ukinuta je poslije Drugog svjetskog rata«, izjavio je Širac. »Strani investitori prilikom ulaganja u našu zemlju traže postojanje strukovnih komora. Budući da ih kod nas često ne pronalaze, obraćaju se stranim stručnjacima, čime domaći stručnjaci dolaze u podređeni položaj«, dodao je Širac.
Komora je osnovana sukladno zakonu donijetom u ožujku ove godine, a članstvo je u Komori obavezno za ovlaštene arhitekte i inženjere.

ADRIANO MILOVAN

ICTY bi se morao usredotočiti na žrtve

ZAGREB, 12. prosinca - Nezadovoljstvo i želje za neovisnijim međunarodnim Sudom za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju izrazili su hrvatski predstavnici raznih udruga na jednodnevnom seminaru u organizaciji grupe Pravda, održan u Zagrebu u hotelu Villa Tina.
Cilj seminara koji je vodio predsjednik grupe Pravda Robert Chumbers osnovane u Njemačkoj '93. godine je podizanje svijesti o važnosti suda i progona ratnih zločina.
»ICTY bi se morao usredotočiti upravo na žrtve, a ne na dnevnopolitičke događaje i krenuti kažnjavati zločince«, kazao je dr. Mladen Lončar, ravnatelj nevladinog Medicinskog centra za prava čovjeka i sam zatočenik srpskog koncentracijskog logora. »Ne tražimo osvetu već neovisniji ICTY oslobođen utjecaja dnevne politike«, kazao je dr. Lončar, izrazivši nezadovoljstvo što se zločinima iz 1991. godine kad je počela agresija, daje posljednja pozornost. »Da su podignute optužnice protiv Beograda sada se ne bi dogodilo Kosovo«, rekao je dr. Lončar. Izrazio je nadu da će sudovi za ratne zločine djelovati preventivno i da se više neće događati ubojstva pacijenata kao u vukovarskoj bolnici te ubojstva djece. »Ne govorimo u ime regije nego u ime cijelog svijeta«, kazao je dr. Lončar.
Nezadovoljstvo uvjetima u kojima se nalazi 11 Hrvata koji su se dragovoljno predali ICTY izrazio je prof. Zvonimir Šeparović, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva. »Bojimo se da će se neke kazne donijeti kao opravdanje tolikog držanja optuženog u pritvoru što može biti opasno«, kazao je prof. Šeparović. Iznio je i prijedlog da hrvatska Vlada plati razumnu jamčevinu za Hrvate koji se nalaze u Haagu te da im se sudi u Hrvatskoj.
Viši savjetnik u Uredu tužitelja ICTY Gavin Ruxton kazao je da procesi sporo teku zbog tehničkih problema i nedostatka prostora, ali da se i to rješava. Odgovornost za dužinu procesa i uvjete u pritvoru prebacio je na Haaški sud.

IGOR ZOVKO

SR Jugoslavija ide prema superinflaciji

U pola godine tečaj marke porastao za 50 posto / Umjesto zarada, radnici zadovoljni »jednokratnom pomoći«

BEOGRAD, 11. prosinca - Tečaj njemačke marke je u četvrtak probio »psihološku barijeru« od devet dinara. Od travnja, kada je službeno definiran tečaj od šest dinara za jednu DEM, već je bilo zabilježeno nekoliko manjih monetarnih udara prilikom kojih se na crnom tržištu deviza pojave veće količine dinara.
Obično je to tijekom vikenda i tada marka naglo skoči, da bi se potom vratila, ali više ne na istu već nekoliko postotka višu cijenu. Malo-po malo »dogurala« je i do 50 posto veće vrijednosti nego što je nominalna.
Ekonomski analitičari proučavaju bizarne detalje poput onoga je li višak dinara u opticaju stigao »ispod čekića«, ne bi li iz toga zaključili da je država ipak tiskala novac, a onda je tako izravno optužili za inflaciju. Ovoga puta jugoslavenska je vlada hitro reagirala i priopćila kako »ne postoji nijedan realni razlog za povećanje crnoga tečaja«, te da se radi o kratkotrajnoj špekulativnoj pojavi. Srbijanski premijer Mirko Marjanović je otišao korak dalje i definirao uzroke: to je posljedica šverca i djelovanja »takozvanog nezavisnog tiska«. Stručnjaci ipak najavljuju da će se trend porasta vrijednosti marke nastaviti, što će prouzročiti u sljedećoj godini inflaciju od sto posto. Oni tvrde da Jugoslaveni trebaju zaboraviti vladina obećanja da će doći bolji dani, jer će standard i dalje padati što je, kako su poručili sa svoga savjetovanja, »logična posljedica pogrešno vođene ekonomske politike«. Ako kojim slučajem ne dođe do hiperinflacije, dogodit će se druga loša varijanta, a to je nestašica robe. Bivši guverner NBJ i otac prošle monetarne reforme Dragoslav Avramović je ovih dana izjavio da su »vođe nesposobni i nemoralni« jer narodu obećavaju gospodarsku stabilizaciju, ali je to slaba utjeha u situaciji kad radnici skoro svakodnevno dolaze štrajkati pred zgradu vlade u Beogradu i čak ne traže redovite isplate plaća, već bi se zadovoljili i sa »jednokratnom pomoći« od par stotina dinara.

VESNA FABRIS PERUNIČIĆ

Summit UN: Prioritet je zapošljavanje

Cilj je smanjiti stopu nezaposlenosti / Njemačka preuzima predsjedavanje / Dogovor o financiranju EU /O prijemu novih članica - dogodine

BEČ, 12. prosinca - Šefovi država i vlada EU istaknuli su na subotnjem nastavku summita u Beču da je borba protiv nezaposlenosti glavni prioritet EU, tražeći od država članica da odrede ciljeve koje treba postići kako bi se smanjila stopa nezaposlenih. Završavajući dvodnevni summit petnaestorica se izjasnila za niz inicijativa za smanjivanje nezaposlenosti, koja trenutačno pogađa 17 milijuna ljudi u Uniji, s posebnim naglaskom na mogućnostima za nezaposlene žene i mlade. »Zapošljavanje je glavni prioritet EU«, kaže se u nacrtu zajedničkog priopćenja sa summita.
Njemačka, koja od prvog siječnja 1999. preuzima polugodišnje predsjedavanje EU, dobila je zadatak da razradi do sljedećeg summita, zakazanog za sljedeći lipanj u Kölnu, Europski pakt o zapošljavanju. Iako je stopa nezaposlenosti pala ispod 10 posto prvi put od 1992. europska petnaestorica ocjenjuje da je ta razina nezaposlenosti još previsoka.
»Proces smanjenja nezaposlenosti treba biti osnažen s brojčano izraženim ciljevima i rokovima kako na europskoj tako i na nacionalnim razinama«, izjavljuje Petnaestorica u nacrtu priopćenja ne precizirajući o kojim je ciljevima riječ. Ključ uspjeha, dodaje se u nacrtu priopćenja, leži u gospodarskoj politici koja će podupirati rast te istovremenoj provedbi potrebnih reformi koje će omogućiti veću kompetitivnost nacionalnih gospodarstava.
U dijelu teksta koji se odnosi na pitanja financiranja i reforme EU petnaestorica potvrđuju privrženost planu »Agenda 2000« o reformi Unije, čiji su ciljevi utvrditi »učinkovitu politiku i uspostaviti odgovarajući financijski okvir za njezinu provedbu«. Nesuglasice oko financiranja EU, koje se već mjesecima vode među članicama zbog insistiranja najbogatijih među njima da smanje svoj doprinos zajedničkom proračunu, bila su jedna od glavnih tema summita u Beču.
U nacrtu zaključaka kaže se da su članice EU pronašle »zajedničku osnovu« za daljnju raspravu o financijskoj reformi te da se od svih članica u vezi s tim traži »pun doprinos postizanju uravnoteženog i prihvatljivog rezultata temeljenog na solidarnosti i proračunskoj disciplini«, što je bitno kao preduvjet za proširenje EU i prijem novih članica.
Šefovi država i vlada Europske unije (EU) izrazili su želju za intenzivnijim pregovorima sa prvih šest zemalja kandidata za prijem u EU tijekom sljedeće godine dok Unijom predsjedava Njemačka. »Europsko vijeće poziva Vijeće ministara i Europsku komisiju da nastave s pojačanim pregovorima u prvom polugodištu 1999.« s tih šest zemalja, kaže se u preliminarnim zaključcima sa summita. Konkretni pregovori već su počeli krajem studenoga s Ciprom, Mađarskom, Poljskom, Estonijom, Češkom i Slovenijom i »već su dali prve konkretne rezultate«, nastavlja se u zaključcima. Sudionici summita izrazili su zadovoljstvo »postignutim napretkom u pripremama pregovora za prijem Rumunjske, Slovačke, Litve, Latvije i Bugarske«, pet zemalja koje bi trebale biti primljene u EU u drugom krugu.
U zaključcima se dodaje da »Europsko vijeće pridaje veliku važnost nastavku razvoja odnosa između EU i Turske«, koja je odbila poziv da zajedno s ostlih 11 kandidata za EU sudjeluje u subotu na summitu. Europsko vijeće također je izrazilo »zadovoljstvo odlukom Malte da reaktivira svoju kandidaturu za ulazak u EU«. Kandidatima za prijem Europsko vijeće je ponovilo »spremnost Unije da im nastavi dodjeljivati pomoć tijekom čitavog razdoblja do prijema«. (AFP/Reuters/Hina)

Annan odobrio novi plan »Nafta za hranu«

NEW YORK, 12. prosinca - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan odobrio je u petak novi plan podjele osnovnih živežnih namirnica u okviru sporazuma »Nafta za hranu« potpisanog između UN-a i Iraka. Annan je u pismu predsjedavajućem Vijeća sigurnosti Jassimu Mohammadu Buallayu potvrdio da je plan odobren, rekao je Annanov glasnogovornik Fred Eckhard. Prema odredbama sporazuma, Irak može izvesti nafte u vrijednosti 5,2 milijarde dolara u razdoblju od šest mjeseci kako bi kupio hranu i lijekove od primarne važnosti.
No, zbog niske cijene nafte, Irak će za predviđenu količinu izvoza dobiti tek tri milijarde dolara, pa bi se humanitarni program znatno ograničio. Stoga je Iraku odobreno da za 150 milijuna dolara poveća udjel namijenjen nabavi prehrambenih proizvoda. (AFP/Hina)