Dubrovački kapetan spasio turistički brod od napada pirata

ZAGREB - Kapetan luksuznog turističkog broda Nautica, Dubrovčanin Jurica Brajčić, spasio je brod od napada pirata dok je Nautica plovila između Somalije i Jemena, javlja u ponedjeljak na svojoj internetskoj stranici britanski Sky News. Dva piratska čamca otvorila su vatru na brod sa šest zvijezdica »Nautica«, dok je brod u nedjelju plovio između Somalije i Jemena. Luksuzni brod, na kojem se nalazi 690 putnika i 386 članova posade plovio je između nekoliko ribarskih brodica kada su mu se približila dva piratska čamca i otvorila vatru. Dubrovački kapetan broda Jurica Brajčić je manevrirajući brodom kada su pirati bili oko tisuću metara od njega uspio spriječiti napad. »Kapetan je Nauticu odmah ubrzao do maksimalne brzine i tako uspio pobjeći čamcima napadača. Jedan od čamaca se uspio približiti na oko 300 metara i ispalio je osam pucnjeva iz pušaka prema brodu«, kazao je glasnogovornik tvrtke Oceania Cruises za Sky News, dodajući da na brodu nitko nije ozlijeđen a nema ni materijalne štete. Somalijski pirati često otimaju teretne brodove i manje brodove s turistima, a ovo je tek drugi puta da su pokušali oteti luksuzni kruzer. Brod sa šest zvijezdica, na kojem se odmaraju većinom američki, britanski i australski turisti, nalazi se na 32-dnevnom putovanju iz Rima prema Singapuru, na putovanju vrijednom oko 15.000 funti. Brod bi u ponedjeljak trebao stići u Oman, javlja Sky News. [Hina] 

Avberšek: Namjera nam je raspraviti članak po članak svakog od tri zdravstvena zakona

ZAGREB - Socijalni partneri započeli su danas razgovore o prijedlozima tri zakona iz područja zdravstva koji su temelj buduće zdravstvene reforme, a namjera nam je raspraviti članak po članak svakog zakona, izjavila je Hini predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek nakon sastanka u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. Riječ je o prijedlogu zakona o zdravstvenoj zaštiti, prijedlogu zakona o obveznom zdravstvenom osiguranje te o izmjenama i dopunama zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju. Na sastanku su sudjelovali predstavnici sindikalnih središnjica, Hrvatske udruge poslodavaca, stručnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora, a slični će radni sastanci, kako se doznaje, uslijediti i narednih dana. »S obzirom da je riječ o vrlo važnim zakonima, potrebno je sve dobro raspraviti i usuglasiti kako bi ono što će proizlaziti iz tih zakona bilo što transparentnije«, izjavila je Avberšek za Hinu. [Hina] 

HSU protiv doprinosa na mirovine

ZAGREB - »S obzirom na najavu početka drugog kruga pregovora o zdravstvenoj reformi, u kojoj se kaže da ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović nije odustao od uvođenja zdravstvenog doprinosa na mirovine, HSU ističe da na takvu reformu ne može pristati«, stoji u priopćenju koje je iz Hrvatske stranke umirovljenika stiglo u ponedjeljak. HSU može pristati na uvođenje najviše tri postotnog zdravstvenog doprinosa, isključivo za umirovljene saborske zastupnike i članove vlade, čije mirovine nisu »pokrivene« uplatama doprinosa, a ne i na sve mirovine, jer bi se time zanemarila činjenica da su umirovljenici zdravstveni doprinos već platili, pojašnjava se u priopćenju. [M.M.] 

U Dubrovniku i dalje najskuplje nekretnine

DUBROVNIK - Promet nekretninama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u zadnje vrijeme bilježi pad od gotovo pedeset posto, objavljeno je u ponedjeljak na sjednici Strukovne grupe posrednika nekretninama koja djeluje pri HGK, Županijskoj komori Dubrovnik. Među najznačajnijim razlozima takvoga stanja su među ostalim utjecaj gospodarske krize te restriktivna politika banaka.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u odnosu na ostale dijelove Hrvatske, ipak je i dalje kvadrat najskuplji i trenutno iznosi 2.031 eura. U usporedbi, međutim, na cijenu u listopadu to je pad od 23,7 posto. U odnosu na studeni, cijena kvadrata na jugu se snizila za 17,1 posto. [K. B.] 

U Hrvatskoj 2010. Europska konferencija o rijetkim bolestima

ZAGREB - U Hrvatskoj od rijetkih bolesti, onih koje pogađaju manje od pet osoba na 10.000 stanovnika, boluje više od 10.000 ljudi. Prema podacima dostupnima u Europskoj uniji, 80 posto rijetkih bolesti su genetskog podrijetla, a 30 posto oboljelih umire prije dobi od pet godina. U 75 posto slučajeva bolesti pogođena su djeca, no o rijetkim se bolestima u našem društvu rijetko govori i malo zna. Stoga je svaka pomoć u podizanju svijesti javnosti o nužnosti pomoći oboljelima od velikog značaja, a pokretačku ulogu u tome ima Hrvatska udruga bolesnika s rijetkim bolestima. To je neprofitna organizacija koja djeluje u cilju poboljšanja kvalitete života oboljelih od rijetkih bolesti, a uspjela se ovih dana, među 15 zemalja, izboriti da se Nacionalna konferencija o rijetkim bolestima, pod pokroviteljstvom Europske organizacije za rijetke bolesti (EURORDIS), održi u našoj zemlji u rujnu 2010. Upravo radi toga Udruga će pokrenuti postupak da se 2010. godina proglasi Godinom rijetkih bolesti, s ciljem promicanja prava i poboljšanja uvjeta života oboljelih. Udruga je postala članica EURORDIS-a, koja predstavlja više od 340 različitih organizacija koje se bave rijetkim bolestima u 38 europskih zemalja, sredinom prošle godine. Kao glavna tema Nacionalne konferencije kod nas bit će nacionalni planovi za rijetke bolesti i njihova implementacija. Hrvatska je jedina zemlja koja nije članica EU-a, a koja ima čast organizirati takav događaj. [Biserka Lovrić] 

Predstavljen Izvještaj o stanju ljudskih prava osoba s HIV/AIDS-om uHrvatskoj

ZAGREB - Prvo istraživanje o stanju ljudskih prava osoba s HIV/AIDS-om, objavljeno u povodu današnjeg Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, pokazalo je da je 55 posto ispitanika bilo izloženo nekom obliku diskriminacije te da je samo 39 posto ispitanika izrazilo spremnost da prijavi diskriminaciju. Iz Izvještaja nazvanog »Znate li kako je živjeti u sjeni«, koji je danas predstavljen u Centru za ljudska prava, proizlazi da se osobe zaražene virusom HIV-a i dalje bore s diskriminacijom i stigmom u društvu, posebice na radnom mjestu i u pristupu određenim zdravstvenim uslugama, poput stomatoloških. U istraživanju, provedenu u suradnji s nevladinim udrugama, slučajnim je odabirom sudjelovalo 247 osoba iz Zagreba, Splita, Zadra, Rijeke i Kutine, prosječne dobi od 31 godine. Istraživanje je provedeno u suradnji s Predstavništvom UN-a za društveni razvoj (UNDP) u Hrvatskoj, čiji je stalni predstavnik Yuri Afanasiev čestitao Hrvatskoj na dobrim rezultatima u borbi protiv HIV/ AIDS-a. Naročito poticajnim smatra podatak iz Istraživanja da je 70 posto zaraženih svjesno svog HIV statusa te da se 90 posto njih testiralo u zadnje dvije godine, čemu je uvelike pridonijelo i otvaranje 10 centara za dobrovoljno testiranje. Upozorio je i na podatak po kojemu velik broj mladih ispitanika nema predodžbu o ljuduskim pravima i diskriminaciji povezanoj sa seksualnim i rodnim zdravljem. Nacionalni savjetnik za HIV/AIDS Kristijan Grđan istaknuo je kako je Hrvatska u zadnje vrijeme provela pozitivne promjene u zakonodavstvu - doneseni su zakoni o suzbijanju diskriminacije te o besplatnoj pravnoj pomoći, a izmijenjeni su neki pravilnici koji su predviđali testiranje na HIV prije zaposlenja na pojedinim radnim mjestima, te je dan značajan poticaj udomljavanju djece pozitivne na HIV. [Hina] 

Milanović o privođenju mladog SDP-ovca

ZAGREB - Predsjednik SDP-a Zoran Milanović pozvao je premijera Sanadera da se javno očituje smatra li prekršajnu obradu čelnika dubrovačkog Foruma mladih SDP-a, zbog objave fotomontaže premijera Sanadera u nacističkoj uniformi na svojoj internetskoj facebook grupi, rutinskim postupanjem policije i tužiteljstva ili opasnim presedanom. »Očekujem od premijera da kaže što misli, smatra li to normalnim načinom rada represivnog aparata ili jednom greškom i opasnim presedanom koji se ne smije ponoviti«, izjavio je Milanović. Smatra da su se policija i tužiteljstvo na takvo postupanje odlučili zbog autocenzure, odnosno u strahu da će, ne postupe li, biti kažnjeni. [Hina] 

Sindikat metalaca o uvjetima privatizacije brodogradilišta

RIJEKA - Predstavnici Sindikata metalaca Hrvatske (SMH) danas su ponovili zahtjeve u vezi privatizacije brodogradilišta i najavili da će, ako ne budu zadovoljni sadržajem natječaja za prodaju, organizirati sindikalne akcije u svim brodogradilištima. U znak potpore brodogradilištima, posebice 3. maju u kojem je knjiga narudžbi prazna, nakon objave natječaja organizirat će se jednosatni štrajk upozorenja i potpore u 17 tvrtki na riječkom području u kojima SMH ima članove. SMH traži da se ne dozvoli smanjenje kapaciteta brodogradilišta za više od 18 posto, a novi vlasnici trebaju se obvezati da neće otpuštati radnike najmanje godinu dana, u nekim brodogradilištima i dvije godine, kazao je potpredsjednik sindikata Vedran Dragičević. Brodogradilišta se ne smiju premještati, niti zatvoriti, a novi vlasnici moraju biti izabrani prema visini ulaganja koja ponude na natječaju, smatra SMH.
Osim toga, sindikat traži da država zadrži kontrolni paket od 25 posto plus jedne dionice jer radnici ne mogu otkupiti toliko dionica. U slučaju da se brodogradilišta ne prodaju na prvom ili na drugom natječaju trebala bi ih preuzeti država, kako bi se spriječili stečajevi ili likvidacije. SMH poziva premijera Ivu Sanadera i potpredsjednika Vlade Damira Polančeca da što prije dođu u brodogradilišta i objasne radnicima stanje i perspektivu domaće brodogradnje. »Ako oni ne dođu u brodogradilišta, mi ćemo doći u Zagreb«, dodao je Dragičević govoreći o mogućim sindikalnim akcijama. Sindikat od Vlade očekuje pomoć 3. maju pri ugovaranju gradnje četiriju brodova za domaće brodare, jer u njemu ima posla za još samo tri mjeseca. [Hina] 

Haško suđenje Florence Hartmann 5. i 6. veljače

ZAGREB - Suđenje pred Haškim sudom bivšoj glasnogovornici haškog tužiteljstva Florence Hartmann, optuženoj za nepoštovanje Suda, započinje 5. veljače sljedeće godine i trajat će ukupno dva dana, objavio je u ponedjeljak Haški sud. U odluci Suda o zakazivanju datuma suđenja određuje se da tužiteljstvo do 8. siječnja, a obrana do 15. siječnja moraju dostaviti dokaze i popis svjedoka koje će izvesti na samom suđenju. Hartmann se tereti za nepoštovanje Suda zbog objave podataka iz tajnih odluka Žalbenog vijeća Haškog suda u predmetu »Milošević«. Ona je, prema optužnici, tajne podatke objavila u rujnu prošle godine u svojoj knjizi »Mir i kazna« i u članku »Prikriveni ključni dokazi o genocidu« koji je u siječnju 2008. objavio Bosanski institut. Hartmannova se 14. studenoga ove godine na svom drugom pojavljivanju pred Sudom ponovno nije željela izjasniti o krivnji pa je predsjedavajući sudac Carmel Agius u zapisnik u njezino ime uveo da se ne osjeća krivom. Haški je sud 1. veljače 2008. pokrenuo istragu kako bi utvrdio je li Hartmann otkrila tajne podatke. Ta je istraga pokazala da postoji osnova za njezin kazneni progon i posebno uspostavljeno sudsko vijeće Haškog suda 27. kolovoza ove godine optužilo ju je. [Hina] 

Slučaj »selotejp«: Saslušani članovi obitelji ubijenih Srba

ZAGREB - Suđenje Branimiru Glavašu i ostalim optuženicima za zločin nad osječkim Srbima danas je nastavljeno ispitivanjem troje novih svjedoka, članova obitelji nestalih Osječana čija su tijela izvučena iz Drave. Supruga ubijenog Jovice Grubića prisjetila se da je njen suprug, zaposlen u Hrvatskim šumama, nestao 13. studenog 1991. Njegovo je tijelo u ožujku 1993. u Dravi kod Sarvaša pronašao lokalni ribar, nakon čega ga je supruga i identificirala. Jelica Grubić dodala je da joj je, uz odjeću po kojoj ga je prepoznala, nakon identifikacije donesena i selotejp traka koju je navodno imao na očima. Za razliku od kolege njenog pokojnog supruga, koji je na suđenju svjedočio prošlog tjedna, svjedokinja je kazala da je Jovica Grubić na poslu primao prijetnje. Svjedoci Marija Zelinac i Miodrag Vukajlović djeca su nestalog Svetislava Vukajlovića. Suđenje se novim svjedočenjima nastavlja sutra. [Hina] 

Olujno jugo uzrokovalo teškoće u Istri

PULA - Olujno jugo, koje puše u cijeloj Istri, uzrokovalo je velike teškoće u Puli, ali i u nekim drugim istarskim gradovima.
Naime, zbog olujna vjetra i vrlo niska tlaka zraka, morska razina toliko je porasla da je poplavila dio pulske Rive, a kako se doznaje, voda je ušla i u neke stambene i poslovne prostore. Po tvrdnji nekih ribara to je uobičajena pojava za ovakve vremenske uvjete te smatraju kako će se danas, ne stane li jugo, morska razina naizmjence dizati i spuštati. Slično je i u ostalom dijelu Istre pa je tako olujno jugo i visoka morska razina osim u gradovima na zapadnoj obali Istre nevolje uzrokovala i u područjima uz donji tok rijeke Raše. Ondje je od jutros na snazi obrana od poplave jer se razina vode u pojedinim dijelovima digla i za pola metra više od uobičajene, no stanje je nakon 12,30 sati znatno povoljnije. Iz Županijskog centra 112 doznaje se kako je zbog dizanja razine mora cesta Novigrad-Tar bila zatvorena za promet od 9,52 do 12,30 sati, a sada u prometu na toj prometnici nema teškoća. Istarska policija i Županijski centar 112 još prikupljaju podatke o štetama, a za sada izvješćuju o više poplava na širem pulskom području. U Medulinu je više brodica potopljeno, a morska je razina i jutros bila neouobičajeno visoka. [Hina] 

HBOR-u kredit od 100 milijuna eura

ZAGREB - Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i sindikat banaka - Erste Group Bank AG, Erste&Steiermärkische bank, Hypo Alpe-Adria-Bank, Raiffeisenbank Austria, Societe Generale-Splitske banke predvođeni izabranim glavnim organizatorom Privrednom bankom Zagreb potpisali su ugovor o kreditu u iznosu od 100 milijuna eura. Novac je namijenjen za financiranje kreditnih programa HBOR-a, a potpisivanje ugovora predstavlja prvu konkretnu mjeru u suzbijanju poteškoća izazvanih globalnom financijskom situacijom, navodi se u priopćenju. Zaključenje ugovora dodatno potvrđuje kako poslovne banke u Hrvatskoj čvrsto stoje uz hrvatsko gospodarstvo kroz kreditiranje HBOR-a, kao ključne karike u financiranju i poticanju razvoja malih i srednjih poduzetnika te hrvatskih izvoznika, ističu iz tih banaka. [Hina] 

Raboteg i Simičić u Afganistanu s HV-om

ZAGREB - Izaslanstvo Ministarstva obrane predvođeno državnim tajnikom Matom Rabotegom te zamjenikom načelnika Glavnog stožera kontraadmiralom Zdenkom Simičićem boravi u radnom posjetu 12. hrvatskom kontigentu koji sudjeluje u misiji ISAF u Afganistanu. Iz MORH-a su priopćili da će se Raboteg i Simičić susresti s najvišim predstavnicima ISAF-a te razgovarati o doprinosu misije za mir i stabilnost u toj zemlji. Državni tajnik i zamjenik načelnika Glavnog stožera boravit će s hrvatskim vojnicima u toj misiji u Afganistanu te se imati prilike na terenu upoznati sa njihovim svakodnevnim zadaćama, prioćili su iz MORH-a. [M.F.] 

ESB: Porodiljama i osobama koje ostanu bez posla poček otplate kredita

ZAGREB - Erste & Steiermaerkische banka će od 15. prosinca omogućiti porodiljama i osobama koje ostanu bez posla poček otplate kredita do godine dana i sniženje kamatne stope za 20 posto, objavili su iz te banke. Osim toga svojim klijentima ta će banka omogućiti produžavanje roka otplate gotovinskih, poljoprivrednih, turističkih i potrošačkih kredita do dvije godine uz dosadašnje uvjete. Na takve se poteze banka odlučila, kako se navodi, imajući u vidu moguće otežane tržišne okolnosti te potencijalne učinke na svakodnevni život građana i njihov kućni budžet u idućem razdoblju. Poček tijekom otplate kredita, smanjenje kamatne stope i produžavanje roka otplate kredita ugovaraju se bez plaćanja posebne naknade, a Banka će sve navedene promjene provoditi isključivo na zahtjev klijenta. Tako će se porodiljama omogućiti ugovaranje počeka tijekom otplate kredita u trajanju od najduže 12 mjeseci. U razdoblju korištenja počeka korisnicima kredita će se obračunavati kamatna stopa snižena za 20 posto u odnosu na ugovorenu, a smanjenje kamatne stope u razdoblju od 12 mjeseci omogućava se trudnicama/porodiljama i ukoliko ne iskoriste mogućnost ugovaranja počeka. Ugovaranje počeka i smanjenje kamatne stope za 20 posto omogućit će se i osobama koje izgube radni odnos. Razdoblje počeka u tom slučaju traje do ponovnog zasnivanja radnog odnosa, a maksimalno 12 mjeseci. Ugovaranje počeka i smanjenje kamate stope kod trudnica/porodilja i osoba koja izgube radni odnos ne primjenjuje se na okvirne kredite i kredite po kreditnim karticama. [Hina] 

HIT i Nexus potpisali Memorandum o razumijevanju

ZAGREB - Hrvatski institut za tehnologiju (HIT) i društvo za upravljanje fondovima rizičnoga kapitala Nexus Private Equity Partneri potpisali su Memorandum o razumijevanju koji omogućuje financiranje istraživačkih projekata HIT-a iz sredstava Nexusa. Suradnja s tvrtkom Nexus HIT-u omogućuje izravno uključivanje privatnoga kapitala u istraživačke tehnologijske projekte, koji često iziskuju znatna sredstva za realizaciju, rekao je na potpisivanju direktor HIT-a Pero Munivrana. Dodao je da potencijal za suradnju HIT-a i Nexusa proizlazi iz HIT-ovog programa TEST, koji financira predkomercijalno istraživanje i razvoj novih tehnologija do faze izrade prototipa. [Hina] 

Umjesto domjenaka, 400.000 kuna u humanitarne svrhe

ZAGREB - U povodu božićnih blagdana tvrtka Siemens će novac namijenjen za proslavu i darove za poslovne partnere, u ukupnom iznosu od 400.000 kuna, prenamijeniti u donaciju za humanitarne udruge, centre i organizacije iz cijele Hrvatske, priopćeno je u ponedjeljak iz te tvrtke. Donaciju će primiti SOS Dječje selo Hrvatska, za podmirenje režijskih troškova tri SOS-kuće u Ladmirevcima i Lekeniku. Pulskom Down sindrom centru pomoći će se u financiranju integracije 11 obitelji u program rehabilitacije njihovih članova s Downovim sindromom, te adaptaciji i opremanju kuhinje. Siemens će financijski pomoći i Centru za odgoj i obrazovanje »Juraj Bonači« iz Splita, Udruzi za pomoć djeci i obiteljima suočenima s malignim bolestima »Krijesnica« iz Zagreba, te Udruzi roditelja djece oboljele i liječene od malignih bolesti »Moje dijete« s područja Osječko-baranjske županije. [Hina] 

U Oslu o zabrani kasetnog streljiva

ZAGREB - Više od stotinu zemalja službeno će u srijedu i četvrtak u Oslu potpisivati Konvenciju o zabrani uporabe kasetnog streljiva, a među njima i Hrvatska za koju će to učiniti ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković, no izostat će potpisi velikih proizvođača toga oružja kakve su Sjedinjene Države, Rusija i Kina. Na konferenciji u Dublinu u svibnju ove godine Konvenciju o zabrani uporabe kasetnog streljiva u svijetu su prihvatile 123 države u svibnju i njome se zabranjuje uporaba, proizvodnja i skladištenje te vrste oružja. »Ovo je jedan od rijetkih slučajeva u povijesti da se jedna cijela kategorija oružja zabranjuje«, rekao je Thomas Nash, međunarodni korodinator Koalicije protiv kasetnog streljiva, krovne organizacije za oko 300 nevladinih udruga.
»Odsad je malo vjerojatno da se kasetno streljivo koristi u velikim razmjerima«, rekao je, a prenosi agencija AFP. Kasetno streljivo može sadržati nekoliko stotina »bombica« koje se rasprskuju u velikom opsegu , ali ne eksplodiraju sve i takve postaju poput protupješačkih mina, koje su pak zabranjene Konvencijom iz Ottawe iz 1997. Hrvatska je tijekom Domovinskog rata bila napadnuta kasetnim bombama i od 1992. do 1995. zabilježene su 234 žrtve tog oružja. Organizacija Handicap International navodi da je oko 100.000 ljudi, od čega 98 posto civila, ubijeno ili osakaćeno eksplozijama kasetnog streljiva u cijelom svijetu od 1965. [Hina] 

Počelo vrijeme adventa

ZAGREB - Crkva je u nedjelju ušla u vrijeme došašća ili adventa, dio liturgijske godine koji se sastoji od četiri nedjelje uoči blagdana Božića.
Došašće ili priprava za Božić počinje se obilježavati u četvrtom stoljeću na Istoku, a od 7. stoljeća ustaljeno je i na Zapadu.
Prva nedjelja došašća je početak nove liturgijske godine, a uzima se ona koja je najbliža blagdanu sv. Andrije Apostola, 30. studenoga.
Jedno od obilježja došašća su jutarnje mise, a najpoznatiji vanjski znak tog liturgijskog vremena je adventski vjenčić, koji krasi crkve i domove. U povijesti Crkve došašće ili advent je spomen na četiri tisućljeća, koliko je, prema Bibliji, prošlo od stvaranja svijeta do Kristova dolaska. [Hina] 

Svi projekti u obrazovanju će se nastaviti i završiti

ZAGREB - U 2008. godini proračun Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa u odnosu na godinu prije povećan je za 1,3 milijarde kuna. Kako stoji u priopćenju Ministarstva, samo za 2008. godinu proračun je u odnosu na 2007. godinu rastao za 930 milijuna kuna, te je u rebalansu osigurano dodatnih 334 milijuna, što je ukupno 1,3 milijarde kuna povećanja. U priopćenju stoji da za visoko obrazovanje povećanje proračuna u 2008. godini, u odnosu na 2003., iznosi 1,1 milijardu kuna, dok je za gradnju sveučilišnoga kampusa osigurano gotovo tri milijarde kuna iz kredita. U Ministarstvu ističu da će svi projekti koje su Vlada i Ministarstvo planirali i počeli, kao što su državna matura, besplatni udžbenici, besplatna srednja škola, gradnja i informatizacija škola te nastavak gradnje sveučilišnih kampusa i studentskih domova, sasvim sigurno nastaviti i završiti. [A. Končar] 

Reporteri bez granica osuđuju prijetnje Hedlu

ZAGREB - Reporteri bez granica osudili su prijetnje smrću novinaru Dragi Hedlu ocjenjujući da one pokazuju kako odgovorni za zločine žele prikriti svoja nedjela. »Čini se da su novinari koji pišu o ratnim zločinima postali glavne mete onih koji žele da se zaborave njihove odgovornosti u ratu«, stoji u priopćenju. Reporteri od hrvatskih vlasti traže da udvostruče napore u otkrivanju onih koji su uputili prijetnje i daju novinarima policijsku zaštitu. [Hina]