ZAGREB

ELEKTRONSKO IZDANJE

WWW ARHIVA

SRIJEDOM: NA KAVI S...

Smatram se uspješnom poslovnom ženom

MARIJA ŠOLA, predsjednica Uprave »Partner banke« d.d.: Pratim modu zbog posla / Godišnje redovito na sistematske preglede / Moja djeca su mi najveći izvor ljubavi i zadovoljstva

• Pijete li kavu?
- Samo ujutro popijem cappuchino.
• Čitate li novine?
- Da, najviše stručni dio, a dnevni tisak samo prolistam. Najviše me zanimaju crtice iz života.
• Smatrate li se uspješnom poslovnom ženom?
- Prepotentno je govoriti o svom uspjehu, mjerodavnije mi je mišljenje drugih, u prvom redu onih koji me poznaju u svijetu biznisa. Ipak, nakon dvadeset i pet godina koliko radim u svijetu menagemanta, smatram se uspješnom poslovnom ženom.
• Kakav je vaš image budući da radite posao gdje je važan vizualni dojam?
- Nastojim izgledati dotjerano koliko je to moguće. Pratim modna zbivanja uglavnom zbog posla, jer i taj dio pridonosi pozitivnom imageu osobe.
• Kada počinje vaš radni dan? Imate li uopće slobodnog vremena?
- Gotovo da i nemam, »trčim za njim«, jer mi radni dan počinje u osam ujutro, a završava kasno navečer. Zbog naporna posla svake godine odlazim na redoviti sistematski pregled.
• Trpi li zbog posla vaša obitelj?
- Da, puno. Vikendi su uglavnom rezervirani za njih. Mada, su moja tri sina već navikla na često izbivanje iz kuće zbog posla. Svi smo to prihvatili kao stil života. Da nema razumijevanja u obitelji, ne znam kako bih sve izdržala.
• Obitelj vam puno znači?
- Nakon iznenadne smrti supruga, koji mi je pružao podršku, na čemu sam mu vječno zahvalna, moja djeca su mi najveći izvor ljubavi i zadovoljstva.
• Je li rad najbolji lijek ?
- Pa, da. Puno radim i to je jedno od mojih utočišta. Ljudi kažu da vrijeme liječi sve rane. Uz pomoć posla i meni dragih ljudi, moje nekako - zacjeljuju.
• Što vas opušta?
- Petkom navečer znam otići na sat dva do prijateljice, a najviše me opuštaju igrarije s malim unukom, a subotom i nedjeljom kuhanje.
• Gledate li televiziju?
- Samo neke emisije.
• Jeste li gledali izbor za Miss svijeta?
- Jesam, mogao je biti i bolji. Po mojem sudu, dvije su djevojke bile ljepše od izabrane. Pretpostavljam da su pored ljepote, presudile neke druge kvalitete.
• U vašem poslu kvaliteta je očito važna. Kakvo ste stanje, nakon odlaska, ostavili u »Nami«?
- Prerano je govoriti o tome. Oni koji su me naslijedili znat će, vjerujem, održati kontinuitet. Jer i kadrovska politika tako se vodila da »nema nezamjenljivih«.
• Vi ipak opstajete u svijetu biznisa. Koji je vaš savjet budućim poslovnim ženama?
- Puno rada, upornosti i odanosti poslu. Naravno da je važna i stručnost. Poslovna žena mora biti samostalna i pomalo autoritativna.
• Kako ste se snašli na novom poslu?
- Zasad dobro. Tek sam od 23. studenoga imenovana predsjednicom Uprave »Partner banke« d.d. Nakon dugogodišnjeg rada u »Privrednoj banci« opet sam se vratila u bankarstvo.
• Hoćete li u njemu i ostati ?
- Nadam se. (Snježana Rajačić)

Predloženo novo radno vrijeme trgovina neprimjereno Zagrebu?

Trgovine bi, sudeći po najavama, svoja vrata radnim danom zatvarale već u 19 sati, dok bi ljeti ostajale otvorene sat duže / U subotu bi vrijeme za shopping završavalo već u 13 sati, dok bi nedjeljom radile samo malobrojne prodavaonice i to s posebnom dozvolom / Mišljenja Zagrepčana i trgovaca - podijeljena

Hoće li vikendom, gotovo jedinim slobodnim vremenom koje većini Zagrepčana ostaje za cijelotjednu kupovinu, već početkom slijedeće godine biti zatvorena vrata većine trgovina? U siječnju, kako je najavljeno, na saborska bi vrata trebao ući prijedlog zakona o radnom vremenu.
Ukoliko se ispune zahtjevi Sindikata trgovine Hrvatske, već podržani i od strane Katoličke crkve, vrlo je vjerojatno da ćemo se na vratima trgovina susretati s novim oznakama radnoga vremena. Trgovine bi, sudeći po najavama, svoja vrata radnim danom zatvarala već u 19 sati, dok bi ljeti ostajala otvorena sat duže. U subotu bi vrijeme za shopping završavalo već u 13 sati, dok bi nedjeljom radile samo malobrojne prodavaonice i to s posebnom dozvolom.
Zagrepčani su danas naviknuti da i u noćnim satima u nedostatku nekog artikla navrate do obližnjeg otvorenog dučančića. Takvih prodavaonica ima vrlo mnogo i doslovno niču svakoga dana. Najčešće locirani u neposrednoj blizini, u njihovoj ili susjednoj zgradi, građanima je odlazak u kupovinu postao prava sitnica, jer takvi su dućani olakotna okolnost u situacijama kada nečega nedostaje ili kada iznenada navrate gosti. No, s druge strane, upravo bi se zbog toga, velike trgovačke kuće mogle složiti sa zakonom koji bi na taj način sredio konkurenciju koja radi i nekoliko sati nakon što oni zatvore vrata.
Navika je mnogih građana postala, da vrijeme za kupovinu, ostave za slobodne dane u vikendu. Oni koji rade subotom, ostaje vrijeme u popodnevnim satima ili nedjeljom. Stoga bi zatvaranje vratiju za te građane, bilo vrlo nepraktično. Međutim, ima i onih koji se već sada izjašnjavaju pozitivno o novom zakonu smatrajući da je sve to stvar navike i da će se svi vremenom prilagoditi novim, zakonski reguliranim terminima. Često se navodi primjer europskih zemalja koje imaju jedinstveno kratko radno vrijeme i neradne nedjelje. Uz te argumente, najjače razloge protiv novog zakona predstavlja vjerničko poštivanje nedjelje kao neradnoga dana, namijenjenog za odmaranje.
Službenici i radnici u malim lokalnim trgovinama, uvjerili smo se u utorak, s osmijehom dočekuju takvu vijest, potiho se nadajući da će biti lišeni noćnoga ili nedjeljnoga rada. No, ne znaju kakva će biti vlasnikova reakcija. Neki smatraju da bi snažna suradnja sindikata i Crkve mogla utjecati na prihvaćanje prijedloga i konačnu promijenu sadašnje situacije, nekome na bolje, nekome na lošije. Istodobno, neki Zagrepčani se pozitivno izražavaju u vezi s radom u nedjelju, no smatraju da bi se taj rad trebao i adekvatno nagrađivati.
Neslužbeno doznajemo da se u pripremi zakona koriste prijedlozi sindikata, a već ovoga mjeseca on bi se mogao dostaviti na očitovanje Hrvatskoj gospodarskoj komori i Sindikatu, a nakon toga i Vladi. I ovaj je zakon, naposljetku jedan je onih zakonskih prijedloga na čekanju, kojem je Ministarstvo gospodarstva duže vremena zatvaralo vrata.
Čini se da se podijeljeni stavovi sukobljavaju na različitim razinama. Stav kupaca najčešće je određen nemogućnošću njihovog prilagođavanja novom radnom vremenu. Nasuprot tome, zaposlenici u prodavaonicama žele manje radnih sati i neradne nedjelje. Vlasnici malih trgovina vrlo su nezadovoljni, jer dosta njihovog prihoda upravo dolazi iz večernje, noćne i nedjeljne trgovine.
Ipak, život u Zagrebu kao velegradu i Jastrebarskom, gdje je, primjerice već uvedeno jednako radno vrijeme, u mnogo čemu se razlikuje, a potrebe suvremenog gradskog života ne mogu se zaustaviti na zahtjevima za neradnom nedjeljom, koji su puno lakše ostvarivi izvan grada.
Hoće li, u završnici donošenja zakona, novo radno vijeme trgovina u Zagrebu postati, uistinu, samo stvar navike ili kamenom spoticanja između različitih interesa? (Vedran Horvat)