SPORT

ELEKTRONSKO IZDANJE

WWW ARHIVA

U Australiji kao kod kuće

Hrvatska će, prema riječima predsjednika HOO Antuna Vrdoljaka, na OI u Sydneyu 2000. sudjelovati u 17 sportova s otprilike 100 natjecatelja, a velika podrška bit će im brojna hrvatska iseljenička zajednica

ZAGREB, 1. prosinca - »Prvi put u našoj povijesti nastupanja na Olimpijskim igrama bit ćemo među svojim ljudima, među svojim navijačima. Ni u Barceloni, zbog rata, niti u Atlanti na jugu SAD, gdje nema mnogo Hrvata, nismo imali pomoć s tribina. Ovoga puta podrška našim sportašima bit će gromoglasna«, rekao je predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Antun Vrdoljak na prigodnoj konferenciji za novinare nakon povratka izaslanstva HOO-a iz Australije.
Hrvatsko sportsko izaslanstvo boravilo je u Australiji kao gost naših iseljenika i Organizacijskog odbora Olimpijskih igara u Sydneyu 2000. godine. Dojmovi su snažni, no ima i zabrinjavajućih zaključaka. Predsjednik HOO Antun Vrdoljak ne krije svoja razmišljanja:
- Zbog nedostataka novca mi smo tamo, od priznatijih zemalja, došli praktički posljednji. Moram priznati da smo ostali zatečeni kada smo vidjeli kako se Sydney pripremio za Igre. Prvi će se put u povijesti Igara gotovo sva natjecanja održat na jednom mjestu. Kako? Organizatori su na mjestu gdje je prije bila močvara napravili sportski olimpijski centar. U kojemu je sve! I stadioni i dvorane i plivališta i ostala borilišta, sve podsjeća na veliki sportski logor kojeg presijecaju prometnice. Sve je u krugu dvadesetak kilometara, što znači da se svuda može doći za petnaestak minuta.
Hrvatska će, prema Vrdoljakovim riječima, na Igrama sudjelovati u 17 sportova s otprilike 100 natjecatelja:
- U Organizacijskom odboru nas veoma cijene, a svesrdnu podršku daju nam naši iseljenici. Morat ćemo organizirati svojevrsne aklimatizacijske pripreme u Australije, tri tjedna prije Igara. Neke smo sportske centre već obišli, no moram reći da su oni najbolji već rezervirani, a i veoma su skupi. Po svemu sudeći, naša će se sportska ekspedicija pripremati u gradiću Wollongongu, oko 60 kilometara od Sydneya. U tom mjestu klima je veoma slična kao u Sydneyu, a trebali bismo imati i zadovoljavajuće uvjete.
Nakon priče o Australiji, Antun Vrdoljak se osvrnuo i na novije događaje u hrvatskom sportu.
- Nije nam bilo lako za rukometne utakmice Hrvatska - Slovenija. Da se nismo plasirali na SP u Egiptu, ne bi bilo mogućnosti ni da se borimo za Olimpijske igre. Naime, u Egiptu treba biti najmanje peti da bi se išlo Sydney. Rukometaši su već dobili pozivnicu za predolimpijski turnir u Australiji. Isto tako, nisam uzalud planuo zbog poraza košarkaša protiv BiH. Tko ne bi planuo nakon tog poraza!
Naposljetku, spomenuta je i organizacija Vojnih igara u Zagrebu sljedeće godine:
- To je najveća sportska priredba koja se ikad održala u Hrvatskoj, veća i od Univerzijade, Mediteranskih igara, EP u atletici. Bit će tu najmanje 60 osvajača olimpijskih odličja, možda i 100. Jedino što ne bih želio da na takvoj lijepoj i velikoj priredbi budu prazne tribine. Nema tužnije scene nego prazan stadion na pravom događaju. Onda to nalikuje ugođaju na utakmici, primjerice, Croatia - Slaven-Belupo, cinično je primijetio Antun Vrdoljak.

Andrija Kačić-Karlin

Protiv Islanda, osim bez Komazeca, i bez Dina Rađe

U sastavu naše košarkaške selekcije u utakmici kvalifikacija za EP protiv Islanda u Šibeniku (srijeda, 18 sati) neće biti, osim Arijana Komazeca, ni Dina Rađe, a upitan je i nastup Žana Tabaka zbog bolova u leđima

SPLIT, 1. prosinca - Može li eventualna pobjeda hrvatskih košarkaša protiv Islanda u srijedu u Šibeniku (18 sati) barem djelomično isprati gorak okus nakon subotnjeg poraza protiv Bosne i Hercegovine? Činjenica je da većina hrvatske košarkaške javnosti smatra kako naši reprezentativci u ogledu s Islanđanima u 8. kolu kvalifikacija za EP ne bi smjeli imati većih problema, tako da je pobjeda naše selekcije u ovom dvoboju očekivana. Dakle, za dva boda osvojena u srijedu u Šibeniku rijetko tko će našim igračima »skinuti kapu do poda«, ali zato bi eventualni novi poraz zasigurno u potpunosti »dotukao« psihu Božićevih izabranika.
Porazom protiv Bosne i Hercegovine naši reprezentativci su sebi otežali situaciju u D skupini. Naime, Hrvatska teško može zauzeti jedno od prva dva mjesta u skupini, tako da će plasman na EP najvjerojatnije tražiti preko trećeg mjesta u skupini.
Za ostvarenje tog cilja potrebno je pobijediti u dvije od preostale tri kvalifikacijske utakmice. Imajući sve ovo u vidu, utakmica s Islandom dobiva na specifičnoj težini, iako Islanđani nisu reprezentacija koje bi se naši košarkaši trebali posebice pribojavati.
U prvoj utakmici reprezentacija Hrvatske pobijedila je Island 82-74, a Islanđani su se prikazali kao selekcija koja igra neobaveznu košarku s mnogo trčanja i ispaljenih šuteva. Izbornik hrvatske reprezentacije, Boško Božić, još će jednom »baciti oko« na igru Islanđana.
- Osjećam da je šok prevladan. Na posljednjim treninzima igrači su trenirali s velikim htijenjem i zalaganjem. Isto tako, protok lopte u napadu i igra u obrani su znatno bolji. Igrači su svjesni opasnosti što nose ovakve utakmice i njihov pristup ovom dvoboju je maksimalno ozbiljan. Iako obično slabija momčad svoju igru priprema prema boljoj, mi ne smijemo ništa prepustiti slučaju, te moramo pronaći najbolji modus igre, veli Božić.
U sastavu naše selekcije u ogledu s Islandom neće biti Arijana Komazeca i Dina Rađe, a upitan je i nastup Žana Tabaka, zbog bolova u leđima. Damir Mulaomerović ima također ima problema s leđima, ali on će se ipak naći na parketu u Šibeniku.
Dakle, trener Božić će u srijedu protiv Islanda moći računati na Vladimira Krstića, Damira Mulaomerovića, Srđana Subotića, Veljka Mršića, Gordana Giričeka, Gordana Zadravca, Nikolu Vujčića, Ivana Grgata, Marija Stojića i eventualno Žana Tabaka. U slučaju da Tabak ne bude mogao igrati, prigodu će dobiti mladi Dalibor Bagarić. »Otočku ekspediciju« bi, pak, trebali činiti Arnarsson, Bragasson, Gudfinnsson, F. Hardarsson, H. Hardasson, Hauksson, Ingvarrsson, Orlygsson, Stefansson, Skulasson. Utakmica je na rasporedu u srijedu u 18 sati u dvorani na Baldekinu, a sude je Gabor Missura iz Mađarske i Andrej Lovšin iz Slovenije. Cijena ulaznice je 20 kuna. U srijedu ujutro ujedno će biti održana sjednica Upravnog odbora Hrvatskog košarkaškog saveza na kojoj će se najvjerojatnije raspravljati o »ustoličenju« novog glavnog tajnika Saveza.

Renco Posinković
Miroslav Tomašević

Medalje ne bi bile iznenađenje

Uoči EP u malim bazenima u engleskom Sheffieldu, od 11. do 13. prosinca, direktor hrvatske plivačke reprezentacije Ivan Varvodić kaže: »Teško je obećati medalju, ali sudeći prema formi naših plivača, medalje ne bi bile iznenađenje«

ZAGREB, 1. prosinca - Hrvatski plivači s poraslim ambicijama očekuju skorašnje Europsko prvenstvo u malim bazenima u engleskom Sheffieldu, od 11. do 13. prosinca. Ambicije su porasle nakon rezultata naših plivačkih ekspedicija na posljednjim natjecanjima širom svijeta i vremena isplivanih na mitinzima u Rio de Janeiru i Edmontonu, pa naš udarni plivački trolist Milošević-Karlo-Strahija može u Sheffieldu očekivati i medalje.
Direktor hrvatske plivačke reprezentacije prof. Ivan Varvodić odredio je, a Izvršni odbor Hrvatskog plivačkog saveza potvrdio sastav naše reprezentacije za EP. Tako će u Sheffield putovati Gabrijela Ujčić (50 m leptir i 50 m slobodno), Smiljana Marinović (50 m prsno, 100 m prsno, 200 m prsno), Petra Banović (200 m slobodno, 400 m slobodno, 800 m slobodno), Lovrenco Franičević (100 m leptir, 200 m leptir, 200 m slobodno), Marijan Kanjer (50 m slobodno, 100 m slobodno, 200 m slobodno), Krešimir Čač (100 m mješovito, 200 m mješovito, 400 m mješovito), Tomislav Karlo (50 m leđno, 100 m leđno), Miro Žeravica (50 m leđno), Miloš Milošević (50 m leptir, 100 m leptir) i Marko Strahija (100 m leđno, 200 m leđno). Uz nabrojane discipline, plivači će nastupiti i štafeti 4x50 m mješovito. Vođa puta je predsjednik HPS Mihovil Dorčić, a u Sheffield putuju i trener reprezentacije Dmitar Bobev, fizioterapeut Stevo Kuric i direktor Varvodić.
Koji su naši najveći favoriti u Sheffieldu? Prema Varvodićevim riječima, na odličja mogu računati Milošević, Karlo i Strahija.
- Teško je obećati medalju, ali sudeći prema formi naših reprezentativaca, medalje ne bi bile iznenađenje. Naprotiv.
Najveći hrvatski kandidat za medalju u Sheffieldu je »leptiraš« Miloš Milošević, koji je u istom gradu već bio uspješan. Tamo je, naime, 1993. osvojio brončanu medalju na EP. Ovogodišnji ga rezultat svrstava među prve favorite na 50 metara leptir. Milošević je na nedavnom Grand Prix mitingu u brazilskom Rio de Janeiru isplivao tu dionicu za 23.75 sekundi, što je i novi hrvatski rekord, najbolje vrijeme ove sezone i čak peto svih vremena.
- Ove sam se sezone koncentrirao na 50 metara »leptir«, iako naravno plivam i 100 metara. Mislim da mogu dosta napraviti, optimističan je Milošević.
I leđaš Tomislav Karlo očekuje dobar rezultat, a kad je tako, ne izmiču mu medalje. Još 1996. i 1997. osvajao je srebrne medalje na EP u malim bazenima na 100 m leđno.
- Za medalju u Engleskoj trebat će isplivati rezultate oko europskih najboljih vremena. Konkurencija će biti strašna. Naravno da želim medalju, ali se ne bih smio opterećivati. Najbitnije je dobro isplivati, pa medalja neće biti daleko, kaže Karlo.
Naposljetku, spomenimo i nedavni doseg Marka Strahije, hrvatskog plivača koji studira na američkom Columbusu. Zbog velike udaljenosti i troškova, naša plivačka ekspedicija nije putovala na Svjetski kup u kanadski Edmonton. No Strahija se pojavio jer je još uvijek na američkm kontinentu i na 200 m leđno osvojio treće mjesto.
Koja je tajna uspjeha hrvatskih plivača? Odgovor je lagan: rad i samo rad. U praksi to znači mnogo znoja, odricanja i organizacijskih zahvata. Riječko je Primorje kao klub poslužilo ovih nekoliko godina napretka našeg plivanja kao kotač zamašnjak. U Rijeci plivaju najbolji hrvatski plivači, klub je odlično organiziran, kao »reprezentacija u malom« zapravo dobiva dvostruko. Plivači nisu prepušteni sami sebi kao u nekim drugim klubovima, osiguran je stručni rad (dovođenje trenera Bobeva iz Bugarske), hranarina, putovanja. Stoga na riječki model organizacije nitko ne bi smio biti ljubomoran - trebalo bi ga preuzeti.
Sjetimo se samo koliko se prašine diglo zbog prelaska Miloševića iz Splita u Rijeku, jer u Splitu nije imao uvjeta. No, Milošević se, nakon dvije godine slabijih rezultata, vratio odličnim vremenima. Ostali reprezentativni kolege zadržali su kontinuitet dobrih rezultata na najjačim svjetskim natjecanjima, poglavito u malim bazenima. Zbog svega toga, naše je plivanje u ovom desetljeću jedno od najugodnijih sportskih iznenađenja.
Još riječ-dvije o malim bazenima. Često se u javnosti apostrofiraju samo natjecanja u velikim, olimpijskim plivalištima. No, plivanje u malim bazenima produžilo je sezonu, jer mali bazeni su uvijek u zatvorenim prostorima, i rezultati plivača u velikim i malim bazenima sve su sličniji. Što dokazuje da nema prevelike razlike, osim u tome što mala plivališta omogućuju plivačima, sponzorima, sportskim djelatnicima bogatiji i unosniji sportski raspored. U našoj reprezentaciji su na vrijeme dokučili zamah malih bazena. I danas su naši plivači baš u tom dijelu blistavi.

Andrija Kačić-Karlin