POLITIKA

ELEKTRONSKO IZDANJE

WWW ARHIVA

Prihvaćeno osnivanje istražnoga povjerenstva za plan »Lisica«

Sjednice odbora Zastupničkoga doma / Odbor za naobrazbu, znanost i kulturu podupire inicijativu Ministarstva prosvjete i športa da se sustav napredovanja učitelja i profesora razgrana na četiri stupnja / Uz treće čitanje zakona o bankama Odbor za financije i državni proračun šalje 20 amandmana /Odbor za pravosuđe podupro Izvješće o stanju u pravosuđu

ZAGREB, 1. prosinca - Uoči početka sjednice Zastupničkoga doma Hrvatskoga državnog sabora u utorak su se sastala njegova radna tijela.
Odbor za zakonodavstvo je bez rasprave prihvatio Prijedlog za osnivanje istražnog povjerenstva za ispitivanje okolnosti nastanka plana »Lisica« - utvrđivanje njegovih autora i njihovih motiva koji je podnio 21 zastupnik u Zastupničkom domu.
Odbor za zakonodavstvo je usvojio i Konačni prijedlog obiteljskog zakona, dok o Prijedlogu zakona o kontroli i reviziji pretvorbe nije raspravljano jer Vlada o njemu nije dostavila svoje mišljenje. O obiteljskom zakonu raspravljao je i matični Odbor za obitelj, mladež i šport te Odbor za rad, socijalnu skrb i zdravstvo.
Odbor za naobrazbu, znanost i kulturu prihvatio je Vladino Izvješće o izvršenju lipanjskoga saborskog zaključka o potrebi selektivnog pristupa školstvu u odnosu na druge javne službe i državnu upravu. Podržana je inicijativa Ministarstva prosvjete i športa da se sustav napredovanja učitelja i profesora razgrana na četiri stupnja - mentora, stručnoga savjetnika, savjetnika i višeg savjetnika. Poznato je, a i na ovoj sjednici su čelnici svih školskih sindikata isticali da prosječna plaća u školstvu zaostaje za prosjekom u ostalim javnim službama i državnoj upravi, zato što su u drugim sustavima unutarnja napredovanja brojnija. Zato je, tvrde, plaća VSS zaposlenika s 20 godina staža u državnoj upravi za 491 kunu veća nego u školstvu. Odbor je pozdravio predviđeni rast proračunskih sredstava za opremanje škola. Božidar Pugelnik, ministar prosvjete i športa, najavio je da će se do drugog čitanja proračuna ipak predvidjeti određeni iznos i za kapitalna ulaganja u školstvu. U Vladinu Izvješću se ističe da su izdatci za zaposlene svih korisnika proračuna planirani u 1999. godini s porastom od 9,51 posto, a u osnovnom školstvu s 22,80 posto više, a u srednjoškolskom obrazovanju s 25,60 posto više nego u ovoj godini. Predstavnici sindikata uporno su tumačili da taj rast tek pokriva razinu plaće dostignutu u studenom ove godine. Blizu je bilo i tumačenje predsjednika Odbora Nedjeljka Mihanovića koji je kazao da će taj rast osigurati da plaće u školstvu u 1999. godini ne padaju. On se suprotstavio sindikalnim, kako je kazao, katastrofičnim ocjenama da učitelji bježe iz škola.
Odbor za financije i državni proračun u raspravi o Konačnom prijedlogu zakona o bankama najavio je da će za treće čitanje tog prijedloga ponoviti 20 amandmana koje Vlada nije prihvatila. Među najznačajnijima su odgovornost revizora za potpisano nevjerodostojno izvješće, obvezan stručni ispit za članove uprava banaka, te ustroj hrvatskoga registra obveza po kreditima, kako bi se znalo tko je koliko zadužen.
Odbor za pravosuđe zatražit će od Zastupničkog doma da podrži Izvješće Ministarstva pravosuđa o stanju u pravosuđu koje je podnešeno početkom studenog. Odbor je donio i više zaključaka kojima se od Vlade traži da poduzme određene mjere za poboljšanje situacije u pravosuđu. Među ostalim od Vlade se traži da ubrza donošenje izmjena Zakona o državnom sudbenom vijeću, da izradi sustav izobrazbe sudaca kao i da pokrene postupak za donošenje zakona o plaćama sudaca. Odbor nadalje smatra kako treba razmotriti uvođenja sudova više razine odnosno Visokog prizivnog suda ali uz prethodnu stručnu raspravu.

Biljana Bašić / Nada Dmitrović

Perković otklonio bilo kakvu vezu s ubojstvom Brune Bušića

Perković je Sindičića upoznao tek 1983. godine i nije sudjelovao u pripremama niti u bilo čemu vezanom za ubojstvo Brune Bušića 1978. u Parizu, kaže odvjetnik Haramija, pozivajući se na svjedočenje

ZAGREB, 1. prosinca - Svjedočenjem Josipa Perkovića u utorak je nastavljen istražni postupak protiv Vinka Sindičića (55), kojeg se tereti za ubojstvo Brune Bušića 1978. godine u Parizu. Pri ispitivanju Perkovića, bio je prisutan i Vinko Sindičić.
Perković je u iskazu pred istražnom sutkinjom Verom Polak Presečki rekao kako je 1978. godine još bio u Osijeku te da je bio potpuno izvan događanja vezanih za ubojstvo Bušića, a u Zagreb je došao 1979. godine. Branitelj Vinka Sindičića, odvjetnik Zdenko Haramija prepričao nam Perkovićevo svjedočenje, u kojem je ovaj rekao »kako je radio na nižoj operativnoj razini dužnosnika Službe u Osijeku, u Odjelu za emigraciju, ali je iznad njega po funkciji bilo bar osam ljudi u samom odsjeku, a u Hrvatskoj još tridesetak ljudi«.
Josip Perković svjedočio je gotovo dva sata i govorio o radu Službe. Odgovarao je na pitanja koja mu je postavljala sutkinja, uglavnom vezana za svjedoke koji su saslušani u postupku, kao i Perkovićeva saznanja o djelovanju Vinka Sindičića i ubojstvu Brune Bušića, na što je svjedok odgovario kako o tome ubojstvu ne zna ništa.
Odvjetnik Haramija nadalje je rekao kako je »Perković Sindičića upoznao kasnije, i to 1983. godine, ali nije naveo ime osobe koja ih je upoznala. Rekao je kako su imali dobar odnos, što bi možda značilo da su imali poluprijateljski odnos. Perković se u ovom postupku pojavio kao svjedok, kako moj tako i državnog odvjetnika, da bi se razjasnile neke stvari, te smatram da je danas i razjašnjeno da Josip Perković nije sudjelovao u pripremama niti u bilo čemu vezanom za ubojstvo Brune Bušića. Svi svjedoci koji su do sada saslušani u istražnom postupku bit će ispitani upravo u tom smjeru. Današnje Perkovićevo svjedočenje ide u korist mojem branjeniku« - kaže odvjetnik Haramija.
Perković je također rekao da ne zna tko je 1978. godine od osoba iz Službe bio u Parizu, a navodi i kako on nikad nije bio tamo. Sindičić je Perkoviću postavljao pitanja o okolnostima iskaza nekih svjedoka u postupku koji ga neizravno terete, a po Sindičićevoj ocjeni- Perković je u utorak govorio istinu, dok je za neke druge svjedoke, nakon što je pročitao zahtjev za provođenje istrage, rekao da nisu rekli istinu.
Međutim, za kazneno djelo ubojstva Brune Bušića nakon dvadeset godina nastupila je zastara, pa u slučaju da Vinko Sindičić nije počinio ubojstvo, protiv treće osobe više se ne može pokrenuti kazneni postupak.
Na Županijskom sudu ponovno su poduzete iznimne mjere osiguranja, od kompletnog pregleda svih koji su ulazili u sud, do jake pratnje pravosudne policije oko Vinka Sindičića. I djelatnik pravosudne policije koji je izašao s Josipom Perkovićem onemogućavao je novinarima bilo kakav kontakt s njim.
U srijedu u procesu protiv Vinka Sindičića svjedočit će Zdravko Mustač, bivši visoki dužnosnik MUP-a.

Vedran Bobinac

Begić: Moguć je novi val izravnih austrijskih ulaganja u Hrvatsku

Gospodarski i politički izuzetno uspio Dan hrvatskoga gospodarstva u Železnom (Eisenstadt) u Gradišću, čiji je glavni organizator bio Slavko Begić, opunomoćeni ministar u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču, novost je u načinu predstavljanja Hrvatske u Austriji i povod za razgovor.
• Predviđate li ubuduće u svim austrijskim pokrajinama takva predstavljanja?
- Uz tradicionalna godišnja predstavljanja u Beču, predviđamo izravne susrete i u pojedinim austrijskim pokrajinama. U Železnu se okupilo rekordnih 170 predstavnika malih i srednjih poduzeća te gospodarskih komora iz tri regije, tj., Beča, Donje Austrije i Gradišća, a već za proljeće planiramo takav susret u Koruškoj. Naših je predstavnika u Gradišću tom prilikom bilo puno manje jer, očito, još nisu naviknuti na takav način poslovnoga predstavljanja. Nadam se da će ih iskustva iz Železnog uvjeriti da je to isplativo ulaganje.
• U Gradišću je glavni naglasak bio na suradnji malih i srednjih poduzeća.
- Gradišće je pokrajina bez velikih industrija, a u europskim i austrijskim razmjerima zapravo je nerazvijeno područje koje će od Europske unije ubuduće dobivati pozamašna sredstava za razvoj. Posredno, od toga korist može imati i Hrvatska. A kako su gradiščanski Hrvati prilično vezani uz »stari kraj«, mogući su i »joint ventures« projekti, tj., naše tvrtke mogle bi u Gradišću organizirati čak i dio svoje proizvodnje radi plasmana u Europsku uniju.
• Na kojim područjima bi se razvila takva suradnja?
- U malom obrtništvu, posebice u preradi drveta i obradi metala, vinarstvu... Uspostavljene veze između obrtničkih komora pomažu svima koje zanima povezivanje i zajednička proizvodnja te nastup na europskim tržištima. Komore su i ovaj put organizirale izravne poslovne susrete. Tko je došao u Železno, dočekao ga je partner već upoznat s njegovom djelatnošću i poslovnim interesima.
• Mogu li takvi susreti pridonijeti ulaganjima u Hrvatsku?
- Upravo to i očekujemo. Dosad je više od 700 austrijskih poduzeća uložilo dio svojega kapitala u Hrvatsku, a statistika tvrdi da u prosjeku svakih osam dana po jedna austrijska tvrtka otvara svoje predstavništvo ili podružnicu u Hrvatskoj. Uz banke i osiguravajuća društva bilježimo i ulaganja austrijskoga dijela »Siemensa«, kupnju naših ciglana, suradnju s »Đurom Đakovićem« u proizvodnji i prodaji kotlova, ulaganja u kninsku tvornicu gipsanih ploča, ulaganje u razvoj mobilne telefonije u Hrvatskoj itd. Uz pomoć Veleposlanstva priređeni su i razgovori o ulaganjima austrijskoga »Baumaxa« u naše građevinarstvo, a »EuroBilla« predviđa gradnju supermarketa u Hrvatskoj. Naši napori usmjereni su na privlačenje izravnih austrijskih ulaganja i za to ima puno mogućnosti.
• Očekuju li se ulaganja u turizam?
- Počinju austrijska ulaganja u hrvatsko hotelijerstvo o čemu će se, uz ostalo, početkom ovog tjedna razgovarati i na sjednici mješovite austrijsko-hrvatske komisije za turističku suradnju u Beču. Tu je riječ o izravnim investicijama, suradnji turističkih agencija i organizacija školovanja djelatnika u turizmu. Inače, u Gradišću, gdje je upravo posebno predstavljena naša turistička ponuda, sjedište ima tvrtka »Blaguss«, touroperator s više od 500 autobusa.

Boris Petrović

Kunst: Ako Vlada ostane gluha, prosvjedovat ćemo

ZAGREB, 1. prosinca - Udruga radničkih sindikata Hrvatske u utorak je organizirala okrugli stol o mjerama za poticanje gospodarskoga razvoja i rješavanje socijalnih problema. U stručnoj raspravi sudjelovali su ugledni ekonomisti, poslodavci, sindikalisti i predstavnici malobrojnih političkih stranaka, dok iz Vlade i Sabora nitko od pozvanih nije došao. Udruga radničkih sindikata će zahtjeve sročene u 12 mjera uputiti Vladi, a ne bude li odgovora u roku desetak dana, predsjednik Boris Kunst najavio je prosvjed na Markovu trgu »još veći od onog u veljači«, na koji će pozvati zaposlene, sve građane, druge sindikate i političke stranke. Nedopustivo je da manji broj živi lagodno, dok većinu građana zahvaća epidemija siromaštva, kazao je Kunst. Među mjerama za izlaz iz »gospodarskog i socijalnog mulja«, kako ga naziva Kunst, URSH traži od Vlade strategiju gospodarskog razvoja, poticanje investicija, smanjenje proračuna, kamata i poreznih opterećenja, te reviziju privatizacije. Također traži da se stopa PDV-a smanji na 16 posto, te uvede više nižih stopa za osnovne životne proizvode i usluge. Prema mišljenju prof. dr. Vlade Veselice, Hrvatska mora smoći snage i suočiti se s istinom da nema gospodarskog čuda. Rješenja nisu u sferi ekonomije, već politike, ali postojeća nomenklatura na vlasti ne može jamčiti prosperitet, drži Veselica. On gospodarski rast smatra temeljnim pitanjem, pri čemu bi bruto domaći proizvod morao rasti po stopi od deset do 12 posto, kako bi se za sedam godina udvostručio. Hrvatska je na pragu da postane kolonijalni privjesak razvijenih, upozorio je Veselica, te naglasio da se moramo okrenuti vlastitim potencijalima. Založivši se za alternativnu razvojnu strategiju, kojoj je cilj unutarnja i vanjska ravnoteža te puna zaposlenost, dr. Stjepan Zdunić je kazao kako postojeća strategija, koja je na djelu pet godina, ima za cilj stabilno financijsko tržište i privatno vlasništvo, a rezultirala je pod zaposlenošću i krizom bankarstva. Kuna nije suverena, već je običan bon, drži Zdunić, jer je prerano, prije oporavka privrede, vezana uz njemačku marku, prema kojoj se sve prilagođava. Politika »statusa quo« ne može se održati u 1999. godini, oštro je kazao dr. Guste Santini. Po njemu, proračun guši privredu, monetarni i bankarski sustav su bolesni, tečaj kune se umjetno održava, a sadašnja ekonomska politika ne jamči ni jedan posto rasta BDP-a, osim ako se nekom novom statistikom ne »napuše« na 20 posto. Mladen Vedriš pohvalio je URSH-ov prijedlog mjera Vladi, a za što brži zaokret iz hrvatskog razvojnoga kraha založili su se i predstavnici udruge poslodavaca te sindikata. (LJ.M.)

HDZ-ov »mini Sabor« - 7. prosinca

ZAGREB, 1. prosinca - Prvu sjednicu Središnjeg odbora HDZ-a što će se održati u ponedjeljak, 7. prosinca u Velikoj dvorani Inine zgrade u Šubićevoj ulici, a na koju će biti pozvani i zastupnici HDZ-a u Hrvatskom državnom saboru, već sada neki nazivaju stranačkim »mini Saborom«.
Iako će Predsjednik države dr. Franjo Tuđman krajem godine, u skladu s ustavnom obvezom podnijeti u Saboru Poslanicu o stanju nacije, u kojoj će, u skladu s dosadašnjim običajima, zacrtati sva najbitnija događanja u državi i buduću strategiju i njegovo izlaganje na sjednici Središnjeg odbora stranke sasvim sigurno će biti jednako značajno i neosporno zanimljivo. S obzirom da će govoriti o aktualnim unutarnjim i međunarodnim prilikama njegovo će izlaganje biti zanimljivo ne samo članovima vladajuće stranke. Kako saznajemo, na sjednici Središnjeg odbora HDZ-a govorit će najutjecajniji članovi stranke, a naglasak će biti na međunarodnoj gospodarskoj krizi, te gospodarskoj i socijalnoj politici HDZ-a u sljedećoj godini, o čemu će svoje izlaganje imati i premijer Zlatko Mateša, ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, potpredsjednik u Vladi i ministar financija Borislav Škegro te guverner Hrvatske narodne banke dr. Marko Škreb.
Državna politika i ugled same stranke velikim dijelom ovise i o djelovanju saborskih zastupnika, pa se očekuje da će puno prostora na sjednici Središnjeg odbora biti posvećeno i radu Hrvatskoga državnog sabora, djelovanju hadezeovaca, ali i utjecaju drugih stranaka na rad najviše zakonodavne institucije. Očekuje se da će o tome govoriti predsjednik Sabora Vlatko Pavletić, dr. Ivić Pašalić, Vladimir Šeks i Ivan Milas. Kakav će odjek imati njihova izlaganja u samom članstvu visokoga stranačkog tijela, vidjet će se već u raspravi, a očekuje se da će hadezeovci imati što reći s obzirom da nema mnogo mjesta na kojima se može otvoreno govoriti o problemima u radu stranke i utjecaju na šire biračko tijelo. (A.C.)

Sporazum o posebnim odnosima posvađao SDA Hrvatske i bošnjačkog pregovarača Trnku

ZAGREB, 1. prosinca - »Bit izjave dane Dnevnom Avazu jest da Kasim Trnka, kao ovlašteni pregovarač u ime Federacije i države BiH, nije učinio ništa da Bošnjake u Hrvatskoj uključi u institucionalizaciju odnosa dviju država i dva naroda«, pojasnio je u razgovoru za Vjesnik politički tajnik Stranke demokratske akcije Hrvatske (SDAH) Faris Nanić, govoreći o najnovijim »nesporazumima« između predsjednika SDAH u ostavci Šemse Tankovića i bivšeg veleposlanika Republike BiH u Zagrebu Kasima Trnke.
Naime, Šemso Tanković je u Dnevnom Avazu u ponedjeljak optužio voditelja pregovaračke ekipe bosanskohercegovačke strane o uspostavi posebnih odnosa Republike Hrvatske i Federacije BiH Kasima Trnku za onemogućavanje sudjelovanja predstavnika SDAH u pregovorima i rješavanje statusa Muslimana u Hrvatskoj. Prema Tankovićevim riječima, prenosi Dnevni Avaz, neki od čelnika SDA nastojali su čak utjecati na prestanak rada SDAH, te je dodao: »Ako Bošnjaci u Hrvatskoj ne budu jednako tretirani kao Hrvati u BiH, onda će nas to kad-tad dovesti do novih nesporazuma ili do novih sukoba«.
Već u sljedećem broju Dnevnog Avaza Kasim Trnka sve Tankovićeve objede naziva »klevetama«, te zahtijeva ili pravu argumentaciju za svoje tvrdnje ili će biti prisiljen zatražiti sudsku satisfakciju.
»U intervjuu Avazu Šemso Tanković se, govoreći o odnosu službenog Sarajeva prema Bošnjacima u Hrvatskoj, između ostaloga osvrnuo i na ponašanje bivšeg veleposlanika BiH u Hrvatskoj Kasima Trnke», pojasnio je za Vjesnik Faris Nanić nastup predsjednika u ostavci svoje stranke bosanskom tisku. »Naime, za vrijeme svoga mandata u Zagrebu, Kasim Trnka nije ostvario niti jedan službeni kontakt s predstavnicima SDAH, kao jedine političke organizacije Bošnjaka u Hrvatskoj, niti je pokazao interes za njezin rad«, tvrdi Nanić, nakon što se konzultirao s Tankovićem.
»Svi susreti imali su manifestacijski karakter, a Trnka se nije niti zahvalio SDAH za svakovrsnu pomoć pri organizaciji bosankohercegovačkih Konzularnih dana po Hrvatskoj. U osobnim kontaktima, Trnka je dr. Tankoviću u nekoliko navrata rekao da se politička aktivnost Bošnjaka u Hrvatskoj treba profilirati kroz Nacionalnu zajednicu Bošnjaka Hrvatske (NZBH), a ne kroz SDAH«, nastavlja Nanić. »Korijene Trnikina odnosa prema političkom i institucionalnom organiziranju Bošnjaka treba tražiti u 1992. godini, kada je on radio u nelegalnom Uredu BiH u Šenoinoj ulici, istodobno dok je dr. Tanković bio šef Ureda BiH, osnovanog po uredbi Predsjedništva BiH iz lipnja 1992. godine«, kaže Nanić. »Vrlo je neozbiljno pomisliti kako je ostavka Šemse Tankovića dana zbog nesporazuma i dijametralno različitih političkih koncepcija koje imaju Tanković i Trnka«, pojašnjava Nanić.
»Razlozi ostavke Šemse Tankovića su načelne prirode i tiču se isključivo rezignacije zbog ispuštanja Bošnjaka u Hrvatskoj iz Sporazuma o posebnim odnosima RH i FBiH, čime je službeno Sarajevo, odnosno bošnjačka politika koju je u pregovorima zastupao i Kasim Trnka, odobrila sve postupke Tuđmana i HDZ-a prema Bošnjacima u Hrvatskoj«, zaključuje Nanić.
Kasim Trnka, kome smo telefonski pročitali sve Tankovićeve navode, odlučno demantira »sve što Tanković tvrdi«, ne želeći ulaziti u stvarnu pozadinu »Tankovićevih neistina«.
»To što Tanković navodi definitivno me uvjerava da za njegov napad na mene ne postoji prava argumentacija«, priča Trnka. »Nije istina da nisam nikada kontaktirao sa SDAH, jer sam to više puta učinio, a i zašto bih kao veleposlanik BiH u Hrvatskoj imao posebniji odnos prema SDAH od ostalih bošnjačkih organizacija?«, pita se Trnka, koji također demantira da nije postavljao pitanje izbacivanja Muslimana iz hrvatskog Ustava, »o čemu svi u Hrvatskoj mogu posvjedočiti na osnovi mojih brojnih nastupa u medijima, a i osobno sam s ministricom Ljerkom Mintas- Hodak o tome dugo razgovarao«.
Kasim Trnka neistinom proglašava i njegovo navodno inzistiranje da NZBH preuzme ulogu »političkog predstavljanja Muslimana u Hrvatskoj«, jer »tako nešto ne bi mu nikada moglo pasti na pamet!«
Tvrdeći da nikada nije radio u Uredu BiH u Šenoinoj ulici, »u koji je tek nekoliko puta navratio«, Trnka zaključuje da Sporazumom o posebnim odnosima RH i FBiH »nije odobreno Tuđmanovo ponašanje prema Bošnjacima u Hrvatskoj, jer tek aneksi, koji trebaju uslijediti, rješavaju pitanja iz Sporazuma«.

Željko Garmaz

Počela Konferencija o imovini žrtava holokausta

WASHINGTON, 1. prosinca - Paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća u Dvorani sjećanja američkoga Memorijalnog muzeja holokausta, u Washingtonu je u ponedjeljak navečer otvorena Međunarodna konferencija o imovini iz razdoblja holokausta. Na skupu sudjeluje 57 izaslanstava iz 44 države. Hrvatsko izaslanstvo vodi pomoćnica ministra pravosuđa Snježana Bagić, a u njemu su i predstavnici ministarstava vanjskih poslova, financija i kulture. O značenju Konferencije i očekivanjima koja se pred nju postavljaju govorili su Abner Mikva, predsjedatelj skupa, državni podtajnik Stuart Eizenstat i Miles Lerman, predsjednik Vijeća holokausta SAD-a, te Elie Wiesel, dobitnik Nobelove nagrade za mir.
»U novom tisućljeću doći će vrijeme kad će glasovi preživjelih utihnuti, kad će nestati onaj moralni imperativ koji samo oni nose«, rekao je Lerman. »Stoga dolazi vrijeme kad će nam samo sjećanje na holokaust omogućiti da pamtimo koliko je važno suprotstaviti se netrpeljivosti, rasizmu, antisemitizmu i drugim izazovima temeljnih vrijednosti i ljudskih prava«, dodao je.
Wiesel se upitao što je utjecalo da se pedeset godina šuti o materijalnoj strani holokausta. Nacizam i fašizam nisu zločinački samo po masovnim ubojstvima i genocidu, oni su jednako tako bili podloga sustavnoj pljački. Pritom, rekao je, ne treba imati na umu samo one žrtve holokausta kojima su oteti zlato, vile i neprocjenjive umjetnine. Treba se sjetiti onih kojima je oteta njihova sirotinja. Wiesel stoga konferenciju doživljava kao etičko i moralno suočavanje s dosad zanemarenim aspektom stradanja tijekom II. svjetskog rata. Sudionici skupa, koji je tematski nastavak Londonske konferencije o nacističkom zlatu, bavit će se pitanjima odštete ili isplate osigurnine životnog osiguranja žrtvama holokausta odnosno njihovim nasljednicima, pitanjem ukradenih i oduzetih umjetnina te povratom imovine vjerskih zajednica.
U povodu Konferencije, u ponedjeljak je u SAD-u utemeljeno Savjetodavno povjerenstvo za imovinu žrtava holokausta. (Hina)

Opća skupština UN-a donijela rezoluciju o BiH

WASHINGTON, 1. prosinca - Opća skupština UN-a donijela je u ponedjeljak navečer u New Yorku rezoluciju o prilikama u BiH, koju je uz još 22 zemlje predložila i Hrvatska. U rezoluciji se uvodno potvrđuje teritorijalna cjelovitost, neovisnost, suverenitet i pravni kontinuitet BiH unutar njezinih međunarodno priznatih granica, te »jednakopravnost triju konstitutivnih naroda«. Opća skupština upozorava da provedba mirovnog sporazuma za BiH zaostaje posebice na trima područjima - povratku izbjeglica, gospodarskoj obnovi i glede suradnje s Međunarodnim sudom za ratne zločine. Traži se žurno prihvaćanje i primjena zakona kojima bi se svim izbjeglicama bez diskriminacije omogućilo da se vrate u svoj dom.
U rezoluciji se naglašava važnost gospodarskog oživljavanja i obnove BiH kao preduvjeta učvršćenja mira. Opća skupština zauzima se za donošenje ekonomskih programa koji bi privukli privatne poduzetnike i ulagače. Upozorava se da pomoć međunarodne zajednice i nadalje ovisi o tome kako se provode odredbe mirovnog sporazuma i poštuju druge preuzete obveze, prije svih glede suradnje s ICTY-jem i povratka izbjeglica.
Opća skupština UN-a nezadovoljna je što na području Republike Srpske neometano žive optuženi ratni zločinci te izražava duboku zabrinutost »jer SRJ stalno odbija uhititi i predati osobe protiv kojih su podignute optužnice pred Haaškim sudom«. U rezoluciji se govori o tome da je potrebna ukupna demokratizacija u BiH, te s tim u vezi da je važna uspostava i rad neovisnih medija.
U izjavi za dnevnik HTV-a u ponedjeljak navečer, hrvatski je veleposlanik pri UN-u Ivan Šimonović istaknuo kako je za Hrvatsku povoljan onaj dio rezolucije koji se odnosi na brigu za Hrvate, te dio koji se odnosi na pitanja sukcesije bivše SFRJ. To se pitanje postavlja onako kako odgovara Hrvatskoj i drugim državama sljednicama, odnosno provodi se pritisak na SRJ da se postupak sukcesije privede kraju. (Hina)

Westendorp ipak neće ukinuti signal HRT-a u BiH

Ali, izjavila je njegova glasnogovrnica, program mora zadovoljiti određene kriterije, a Erotel mora zatražiti licencu za emitiranje / U javnosti i političkim krugovima još postoje ozbiljni otpori stvarnoj federalizaciji RTV BiH

SARAJEVO, 1. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika) - Glasnogovornica ureda Carlosa Westendorpa Alexandra Stiglmayer, izjavila je za Dnevni Avaz da je stajalište Westendorpo ureda da se ne ide na ukidanje signala Hrvatske radiotelevizije u BiH. »Poznato je da se vode pregovori između RTV BiH i Erotela (mostarska tvrtka koja reemitira program HRT-a u BiH), čime se bavi Nezavisno povjerenstvo za medije. Mislim da program HRT-a neće bit ukinut, ali mora zadovoljiti određene norme, a moraju zatražiti i licencu od Nezavisnog povjerenstva za medije i, ukoliko uvaže njihovu regulativu, a to znači emitiranje jednim dijelom i domaćeg programa, mislim da će moći emitirati«, rekla je Stiglmayer.
Po njezinim riječima, do dobivanja licence se reemitiranje programa HRT-a ne može smatrati legalnim. Ali, ona je pohvalila stav Erotela, naglasivši da su oni uvidjeli probleme oko pravnog reguliranja za reemitiranje hrvatskog programa. S hrvatske strane je već ranije iskazana spremnost na dogovor i ustupke, kakav je emitiranje dnevnika Otvorene emisijske mreže putem odašiljača koji se koriste za ponovno emitiranje programa HRT-a. Zanimljivo je da se pregovori između RTV BiH i Erotela vode i oko nekih odašiljača koji su ranije bili u vlasništvu sarajevskog studija bivše jugoslavenske rtv.
Program HRT-a se, naime, emitira s odašiljača na većinskim hrvatskim područjima u BiH, a time je signalom pokriveno veliko područje u BiH. Sarajevska RTV polaže pravo na sve odašiljače bivše TV Sarajevo koji se nalaze na hrvatskim područjima, dok sličan zahtjev ne postoji za odašiljače u Republici Srpskoj, niti se dovodi u pitanje reemitiranje srbijanskih programa. U cijeloj igri mogao bi biti bitan i proces rekonstrukcije same RTV BiH. Usprkos nekim »kozmetičkim« promjenama pod vodstvom novog direktora Mirsada Purivatre - uklanjanje zelene boje sa znaka te kuće, intervencije kad je riječ o vizualnom imageu izradom novih kompjuteriziranih tv animacija za glavne emisije te nekim produkcijskim poboljšanjima - još je riječ o dominantno bošnjačkoj RTV što se tiče kadrovske strukture.
Štoviše, i u javnosti i u političkim krugovima postoje ozbiljni otpori stvarnoj federalizaciji RTV BiH, što su pokazale i burne reakcije na izjavu predsjednika privremenog upravnog odbora Ante Domazeta da prijedlog novog zakona o federalnoj TV predviđa postojanje dva kanala, jednog na bosanskom (bošnjačkom), a drugog na hrvatskom jeziku.

Alenko Zornija

Schröder i Chirac bez dogovora o ključnim europskim pitanjima

Schröder i Chirac na sastanku u Potsdamu složili se da pokrenu nove načine rješavanja socijalnih pitanja u EU / Francusko izaslanstvo u Potsdamu odbilo njemački prijedlog o reformi agrarnih subvencija

BONN, 1. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika) - Njemački kancelar Gerhard Schröder i francuski premijer Lionel Jospin razgovarali su utorak u brandemburškom gradu Potsdamu kod Berlina u sklopu njemačko-francuskih konzultacija na vrhu. Medijima je u Potsdamu rečeno da su njemačko-francuske konzultacije istakle novi poticaj socijalnoj Europi, te suglasnost da se udahne novi život zajedničkoj Europi.
Sudionici razgovora su se složili da su dosadašnji znakovi napretka na tom planu vrlo skromni. Na rubu potsdamskih dvodnevnih kozultacija, iz njemačke delegacije čula se još jedna ocjena: »Naš put u europskim integracjama nije potpuno jasan, ali cilj nam je isti.«
Sastanak Chiraca i Schrödera je prvi francusko-njemački sastanak na vrhu nakon dolaska crveno-zelene koalicije na vlast u Njemačkoj. Uz njemačkog kancelara Schrödera, francuskog predsjednika Chiraca i premijera Lionela Jospina na njemu sudjeluje i tridesetak ministara iz obje zemlje.
Svrha dvodnevnog njemačko-francuskog susreta na vrhu bila je dati novi poticaj francusko-njemačkoj suradnji, solidarnosti i prijateljstvu. Iz diplomatskih krugova u Potsdamu novinari saznaju da su razgovori bili srdačni, opušteni i konstruktivni. No, na razgovorima u ponedjeljak Schröder i Chirac nisu uspjeli postići sporazum o ključnim europskim i obrambenim pitanjima. Francuska delegacija u Potsdamu odbila je njemački prijedlog o reformi agrarnih subvencija, jer Pariz promatra agrarnu politiku kao temeljnu polugu europskih integracija, te nije spreman na promjene. Pritom je Pariz podupro želje Bonna za pravednijim plaćanjem u zajednjičku bruxellesku blagajnu. Pošlo se od činjenice da Nijemci najviše uplaćuju u europsku blagajnu, pa su i Francuzi iskazali razumijevanje. Ali nije postigut nikakav sporazum o načinu kako to učiniti jer ne znaju tko će to platiti.
Schröder i Chirac su se složili da pokrenu nove načine riješavanja socijalnih pitanja u EU, kao i oko monetarne reforme. Oni drže da je došao trenutak da socijalni problemi budu glavna briga EU. Osovina Bonn-Pariz samatra se pokretačem europskih integracija pa bi ova konferencija u Potsdamu trebala dati potporu Njemačkoj koja od 1. siječnja 1999. godine počinje predsjedati Europskom unijom. Schreöder je najavio da bi program reformi Agenda 2000. trebao biti završen za vrijeme njemačkog predsjedanja EU-om, ali novinarima je priznao da je svjestan da to neće biti jednostavno ostvariti.
Bonn od iduće godine predsjeda grupom sedam najrazvijenijih zemalja svijeta, G7. Cihrac će podržati napore Bonna i skupine G7 u obuzdavanju hirovitih međunarodnih finacijskih tržišta. Njemačko-francuske konzultacije na vrhu događaju se prvi put u Potsdamu. Mjesto i scenografija sastanka pozorno su odabrani, da bi se gostima i svijetu simbolično signaliziralo da nova njemačka crveno-zelena vlada u svemu ima drukčiji stil, pa i u francusko-njemačkom partnerstvu, od predhodne Kohlove vlade. S Kohlom je završila i jedna era osovine Pariz-Bonn. Promatrači drže da sa Schröderom dolazi vrijeme u kojem Bonn (Berlin) više gleda na svoje nacionalne interese, a manje na europske interese.

Branko Madunić

Prvog dana 2000. neće letjeti ni jedan zrakoplov?

»Sve je vjerojatnije da 1. siječnja 2000. neće poletjeti nijedan zrakoplov, kako bi se izbjegla opasnost od pogreške na informatičkim sustavima«, izjavio je francuski ministar gospodarstva i financija Dominique Strauss-Kahn, a javila agencija France presse. Ako se to zaista dogodi, »odluka će se donijeti na svjetskoj razini, nakon dogovora s vlastima zaduženima za nadzor civilnog zrakoplovstva«, dodao je ministar industrije Christian Pierret na konferenciji za novinare.
Naravno, takva se odluka i ne bi mogla donijeti nikako drukčije nego na svjetskoj razini jer uključuje izuzetno mnogo čimbenika i iz pogona praktički izbacuje golemu industriju koja godišnje okreće stotine milijardi dolara. Zrakoplovci se, kao i svi ostali, pripremaju za »milenijski bug«, »problem 2000.«, ili »Y2K« (Year Two Kilo). Sve su to nazivi za poteškoće s kojima će se suočiti većina kompjuterskih sustava na prijelazu u 2000. godinu budući da programski jezik Cobol, korišten za programiranje procesora, datum pamti kao tri dvoznamenkasta broja (za dan, mjesec i godinu). Problem nastaje kad nakon broja 99 koji označava 1999. godinu, sat prebaci na 00 što je oznaka za 2000., ali će je procestor protumačiti kao 1900. godinu.
Budući da je zrakoplovstvo već duže vrijeme sve više oslonjeno na informatiku, oprez je više nego potreban. Ali, od trenutka kad je otkriven »problem 2000.«, informatičari u zrakoplovstvu rade na otklanjanju mogućih problema. Međunarodno udruženje zračnih prijevoznika (IATA) formiralo je posebnu komisiju koja treba provjeriti usklađivanje sustava kontrole letenja i otklanjanje poteškoća uzrokovanih »problemom 2000.«.
»U Croatia Airlinesu su poduzete sve potrebne aktivnosti da informacijski sustav i nakon 1. siječnja 2000. godine radi bez većih problema. Hrvatska zrakoplovna tvrtka ne očekuje veće poteškoće u obavljanju svakodnevnog posla jer su pripreme počele na vrijeme«, izjavio je za Vjesnik Nedjeljko Šišeta, direktor Sektora informatike i telekomunikacija hrvatskoga avioprijevoznika. Slično su postupili i svi ostali svjetski zračni prijevoznici.
Velike napore u rješavanje problema ulažu apsolutno svi, pa se može očekivati da će u idućih godinu dana sustav zračnoga prometa biti imun na »problem 2000.«. Ono što je u cijeloj priči bitno jest unifikacija. Naime, sustavi za prevladavanje »problema 2000.« moraju biti standardizirani i svi kompatibilni sustavi morali bi primijeniti isti način rješavanja problema. I inače bi zrakoplovstvu koristila veća usklađenost i tipizacija unutar sustava i podsustava zračnog prometa, pa je »problem 2000.« možda i način da se postojeće prepreke zbog neusklađenosti kompjuterskih sustava riješe na zadovoljavajući način. (M. Jambrović)