NASTAVCI TEKSTOVA

ELEKTRONSKO IZDANJE

WWW ARHIVA

Sabor: Kako nasilnike udaljiti iz obitelji?

Na sjednici Odbora za zakonodavstvo, koji je prihvatio Konačni prijedlog obiteljskog zakona, Jadranka Kosor (HDZ) istaknula je kako bi u taj zakon trebalo ugraditi načelo jednakosti. To je izazvalo kraću polemiku u kojoj su sudjelovali uglavnom HDZ-ovi članovi Odbora. Željka Antunović (SDP) podržala je sve primjedbe koje je na zakon izrekla Jadranka Kosor, a odnosile su se na to da su žrtve obiteljskog nasilja uglavnom nezaštićene. Antunović je rekla da zakon treba osigurati bolju zaštitu žrtava nasilja, a to su u obitelji uglavnom žene, djeca i stariji članovi. Dodala je također da se zakonodavac više bavi nasilnicima nego žrtvama, što bi trebalo promijeniti.
S tim se nije složio Vice Vukojević (HDZ) ocijenivši njezin istup »suviše feminističkim«. Kosor je pak kazala da je »žalosna zbog riječi koje je čula od nekih muških kolega«, napominjući kako je činjenica da su žrtve nasilja u obitelji uglavnom žene i djeca, a muškarci su to u zanemarivom broju. Nepotrebnim je ocijenila i neke zakonske odredbe koje preciziraju kako matičar treba biti odjeven za vrijeme vjenčanja i u tome je naišla na podršku članova Odbora. U raspravi je bilo primjedaba i na dijelove zakona koji izrijekom navode kako u brak ne mogu stupiti otac i kći ili majka i sin, jer su oni zbog civilizacijske razine bespredmetni.
Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo također je podržao Konačni prijedlog obiteljskog zakona uz nekoliko amandmana. Odbor je predložio da se jednako kazni nasilje prema djeci i nasilje prema bračnom partneru.
Takvoj intervenciji u predloženi zakon neuspješno se suprotstavio ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara ističući kako je u odnosima bračnih partnera teško podvući crtu oko toga tko koga maltretira ili zanemaruje. Jer, što, zapitao je, »ako ona dođe izvana, a tko zna gdje je bila...?«
Odbor će amandmanom poduprijeti da se zbog niza podzakonskih akata koje treba donijeti zakon počne primjenjivati od 1. lipnja 1999. godine.
Raspravi Odbora za obitelj, mladež i šport pridružili su se predstavnici više ženskih i roditeljskih udrugaa. Udruga roditelja posvojene djece predlaže da se briše članak koji obvezuje usvojitelje da djetetu do njegove sedme godine priopće da je posvojeno, a starijem od te dobi odmah. Grupa za ženska ljudska prava B.a.b.e. zamjera što je u uvodnim odredbama izostalo načelo ravnopravnosti bračnih drugova, prigovara zbog jednakog tretmana vjerskog i građanskog braka te smatra neprihvatljivim da žena koja rodi izvan bračne zajednice mora imenovati oca djeteta.
Obiteljski zakon ne bi trebao staviti naglasak na sankcije, nego na spašavanje braka i obitelji, rekao je Ante Vukasović u ime Odbora za koordinaciju obiteljskog pastorala Vijeća Hrvatske biskupske konferencije. (B. B., N. D.)

Tuđman s oporbenom šestorkom u četvrtak

Nakon tog sastanka, u 10.30 sati, predsjednik Republike i dužnosnici HDZ-a sastat će se s predstavnicima drugih oporbenih stranaka, HSP-a, HČSP-a, HKDU-a i zastupnika nacionalnih manjina. Na tim sastancima predsjednik Tuđman, ističe Šeks, bit će u funkciji predsjednika države.
Oporbeni čelnici održali su trosatni sastanak, na kojem su se utvrđivala konačna stajališta šestorice pred sastanak s predsjednikom Tuđmanom. Nakon tog sastanka Vlado Gotovac, čelnik LS-a, izjavio je kako se »vjeruje da i jedna i druga strana znaju koliko je važno u ovom trenutku za Hrvatsku da se politički život odvija u okvirima koji omogućuju ozbiljan rad, koji će umanjiti nervozu, zaustaviti negativne pravce razvitka, te dovesti do atmosfere koja će izbore učiniti uistinu pravednima i demokratskima«. Također je istaknuo kako ti razgovori dokazuju da je u političkom životu Hrvatske došlo do izvjesne promjene, jer je to prvi put da oporba razgovara s HDZ-om na takav način i pod takvim uvjetima.
O konkretnim dogovorima šestorice na koje su i kolike kompromise spremni u razgovorima s vrhom HDZ-a, Gotovac nije htio izvijestiti novinare. Osnovni uvjet ispod kojeg oporba neće ići jest - osnivanje istražnog povjerenstva.
Kad je riječ o izbornom zakonu, a posebno najvećem kamenu spoticanja - listi za dijasporu, Gotovac također nije htio govoriti koji su kompromisi mogući.