WWW ARHIVA

Burza u studenome: Pliva, Zagrebačka banka i Podravka kolo vode

Od ukupno 23 dionice kojima se na Burzi trgovalo u studenome, njih 11 zabilježilo je nižu cijenu nego u listopadu, a porasla je cijena osam dionica / Podravka bilježi skok cijene od gotovo 40 posto, Zagrebačka banka oko 43 posto, a Pliva 12,5 posto

ZAGREB, 1. prosinca - Mjesečni promet dionicama u studenome je na Zagrebačkoj burzi dosegao 40,23 milijuna kuna, što je oko tri milijuna kuna više nego u listopadu, a transakcija obveznicama nije ni bilo. Indeks Crobex zabilježio je porast od 17,47 posto u odnosu prema listopadu i posljednjeg je dana dana trgovanja u studenome vrijedio 705,9 bodova, što je 105 bodova više nego u listopadu.
Na promet trima dionicama (Pliva, Zagrebačka banka i Podravka) otpada čak 84,71 posto mjesečnoga burzovnog prometa, a na samu Plivu 38,60 posto. Iz ovog je podatka vidljivo koliko su slabo likvidne ostale dionice. Više od milijun kuna mjesečnoga prometa zabilježeno je jedino još u slučaju dionica Varaždinske banke, Karlovačke pivovare i Plave lagune.
Od ukupno 23 dionice kojima se uopće trgovalo, njih 11 zabilježilo je u studenome nižu cijenu nego u listopadu, porasla je cijena osam dionica, a cijene četiriju dionica ostale su na listopadskoj razini. Velike oscilacije cijena dionica kakve su se događale i u studenome karakteristika su slabo likvidnih tržišta. Najznačajniji dobitnici u studenome bile su dionice Zagrebačke banke (obična), koja je zabilježila čak 43,61 posto višu cijenu nego u listopadu (zaključno 955 kuna), uz promet od oko 10 milijuna kuna, te Podravka, kojoj je cijena porasla za čak 39,76 posto, na 116 kuna (ukupno 8,67 milijuna kuna prometa). Za nekoliko dana dionica Podravke popet će se u prvu burzovnu kotaciju te će joj cijena onda valjda nešto manje oscilirati. Raspon cijena dionice Zagrebačke banke kretao se od 710 do 980 kuna, a Podravke od 75 do 120 kuna. Dionicom Plive trgovalo se po cijeni od 410 do 515 kuna, a zadnja joj je cijena bila 12,5 posto viša nego u listopadu.
Ostalim dionicama iz prve kotacije cijena je u studenome pala, i to Lencu za 3,52 posto, Varaždinskoj banci za čak 15,79 posto, a Dalmatinskoj banci za gotovo 40 posto, te je ona studeni zaključila s cijenom od samo 85 kuna, iako je bilo transakcija i po 50 kuna. Kako su prošle ostale bankarske dionice?
Dionica Croatia banke, uz beznačajan promet, bilježi 20 posto nižu cijenu (40 kuna) nego u listopadu, dionici Privredne banke cijena je pala za 7,41 posto, na 100 kuna, cijena dionice Riječke banke ostala je na listopadskoj razini od 120 kuna, dok je cijena dionice Splitske banke pala za 15,25 posto (na 50 kuna).
Dionici Karlovačke pivovare cijena je u studenome porasla za 13,79 posto, na 330 kuna, a Zagrebačke pivovare za 7,84 posto, na 550 kuna. Dionica Končara bilježi 14-postotno pojeftinjenje, na 43 kune, dionici Kraša cijena je pala za 3,49 posto, na 83 kune, a Dionica Varteksa ostala je na prijašnjoj cijeni od 20 kuna.
Od turističkih dionica, cijena je, osim već spomenutoj dionici Plave lagune, porasla i dionici Riviere (21,21 posto). Ostalim turističkim dionicama uobičajeno se slabo trgovalo, a i izgubile su na cijeni -Istraturistova 16,67 posto, Jadranturista 35 posto, a dionica Sunčanoga Hvara 20 posto.
Na Varaždinskom tržištu vrijednosnica promet dionicama u studenome dosegao je 5,6 milijuna kuna, od čega 47,16 posto (2,64 milijuna kuna) otpada na trgovanje dionicom Ericsson Tesle. Cijena Tesline dionice u studenome je pala za 14,47 posto, na zaključno 130 kuna. Velik udio u mjesečnom prometu (1,23 milijuna kuna ili oko 23 posto) ima dionica Robno transportnog centra Varaždin, kojom se dosad nije trgovalo. Dionica Podravke tako je došla na treće mjesto po visini mjesečnog prometa, koji iznosi blizu 700.000 kuna, što je 12 posto ukupnog prometa na VTV-u u studenome. Dionica Podravke u studenome je na VTV-u zabilježila 28,89 posto višu cijenu nego u listopadu, zaključno 116 kuna. Nešto više od 200.000 kuna dosegao je promet dionicom Bjelovarske banke, a trgovanje dionicom Chromos Tvornice grafičkih boja iznosi oko 165.000 kuna. Po stotinjak tisuća kuna bilo je vrijedno trgovanje dionicama Elcona i Končara, kojem je cijena pala za više od 50 posto, na zaključno 50 kuna. U studenome je cijena najviše porasla dionici Karlovačke pivovare (čak 60 posto, na 320 kuna), a najviše je pojeftinila već spomenuta dionica Končara.

Nives Matijević

Porges: Malo i srednje poduzetništvo temelj su hrvatskoga gospodarstva

Trgovci obrtnici upozorili na monopolizaciju tržišta od strane velikih trgovačkih lanaca/ Problem »meke granice« sa BiH moguće je početi rješavati tek sada, nakon potpisivanja Sporazuma o posebnim odnosima,

ZAGREB, 1. prosinca - U 1997. godini sektor trgovine ostvario je 36,1 posto cjelokupnih prihoda gospodarstva Hrvatske. U Hrvatskoj djeluje više od 30.000 trgovačkih društava, u kojima je zaposleno oko 140.000 radnika, tako da je trgovina značajan faktor stabilizacije tržišta rada u zemlji. Zbog svih tih razloga, kao i činjenice da je deficit platne bilance u stvari preslika problema s kojima se u svom poslovanju suočavaju trgovci, njihovi se problemi ni u kojem slučaju ne smiju zanemariti, istakao je ministar gospodarstva Nenad Porges na otvaranju Prvog susreta ceha trgovaca Hrvatske obrtničke komore (HOK).
Predsjednica Saveza strukovnih cehovskih udruga za trgovinu, Jadranka Drk, istakla je kako je stav udruga da trebaju sudjelovati u donošenju svih odluka koje se tiču struke. Govoreći o problemima trgovaca obrtnika u maloprodaji, upozorila je na izuzetno niske cijene u velikim trgovačkim centrima tipa Getro, koje će »male« trgovce prisiliti na zahtjev za otvaranjem distributivnih centara za njihove potrebe. Osim toga, upozorila je na poznate probleme mekih granica i shoping-turizma, a posebno opasnim smatra sve češću praksu isplate dijela plaća u bonovima i sličnim »surogatima« novca, koji zapravo usmjeravaju potrošnju u »tajkunske« prodajne centre. Vlasnici najvećeg dijela poduzeća koja na taj način isplaćuju plaće i druge naknade i nagrade najčešće su isti tajkuni koji su i vlasnici velikih trgovačkih lanaca. »To je monopolizacija tržišta, koja je zakonom najstrože zabranjena«, istakla je gđa Drk. Dodala je kako je veliki problem i visoka marža za poslovanje kreditnim karticama (American Express, Diner's i sl.), koja u poslovanju s cijelim nizom artikala trgovca zapravo prisiljava da posluje s gubitkom, pošto ljudi pred kraj mjeseca jednostavno nemaju gotovine. O poznatom problemu radnog vremena trgovaca rekla je kako i unutar ceha postoje »različita gledišta«.
Porges je u prvoj reakciji na navedene probleme rekao kako Vlada ne može utjecati na rješavanje svih, ali da će ih svakako pokušati riješiti. Dodao je kako je konstruktivan dijalog osnova za rješavanje problema koji postoje, »i kojima se do sada nije prilazilo na pravi način«. Ipak, rekao je Porges, postoje i objektivne zapreke, koje se polako uklanjaju. Primjerice, tek s nedavnim potpisivanjem Sporazuma o posebnim odnosima Hrvatske i Federacije BiH stvoreni su preduvjeti za ozbiljnije rješavanje problema meke granice prema susjednoj državi, koja opterećuje trgovinu u Dubrovačkoj i Splitskoj županiji.
Cehovsko udruženje trgovaca pri HOK okuplja 18.000 trgovačkih društava sa više od 45.000 uposlenih. Skup je organiziran pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva.

Goran Smiljanić