POVRATAK NA DANAŠNJE IZDANJE

ELEKTRONSKO IZDANJE

Elektronsko izdanje je u pdf formatu i možete ga pregledati u Acrobat Reader-u 3.0 ili više

WWW ARHIVA

VAŠA PISMA
Pošaljite Vaše pismo Vjesniku

Sabor: Kako nasilnike udaljiti iz obitelji?

Zastupnici zahtijevaju da se od nasilja ne štiti samo žena, nego svi u obitelji / Predloženo je da se nasilničko ponašanje okvalificira kao prekršaj, čime bi se riješilo i pitanje udaljavanja nasilnika

ZAGREB, 1. prosinca - Konačni prijedlog obiteljskog zakona izazvao je u utorak polemike na sjednicama nekoliko saborskih odbora, u kojima su sudjelovali zastupnici (članovi odbora), ali i prestavnici ženskih udruga i udruga roditelja. Jedno od najčešćih pitanja oko kojega se sporilo bilo je nasilje u obitelji, odnosno kako novim zakonom riješiti pitanje kazne za nasilnika i zaštite za žrtve. Zastupnici traže da se od nasilničkog ponašanja ne štiti samo žena, već svi članovi obitelji. Predloženo je da se nasilničko djelo okvalificira kao prekršaj, pa bi na taj način bilo riješeno i pitanje privremenog udaljavanja iz obitelji.

Tuđman s oporbenom šestorkom u četvrtak

Teme razgovora bit će oporbene ostavke na saborske dužnosti, rad sigurnosnih službi te izborni zakon / Nakon toga, Tuđman će se sastati s predstavnicima drugih oporbenih stranaka i nacionalnih manjina

ZAGREB, 1. prosinca - U četvrtak u 9 sati održat će se sastanak predsjednika Franje Tuđmana, uz dio dužnosnika HDZ-a, s prvacima šest oporbenih stranaka. Tema će biti ostavke na pojedine saborske dužnosti članova oporbene šestorke, rasprava o radu sigurnosnih službi u funkciji zaštite ustavnoga poretka, sloboda i prava građana te rasprava o izbornom zakonu, izjavio je u utorak potpredsjednik Hrvatskoga državnog sabora i potpredsjednik HDZ-a Vladimir Šeks.

FINANCIJSKO TRŽIŠTE
Svakog ponedjeljka u Vjesniku - prilog o tržištu kapitala i novcu

TURIZAM PLUS
Svake nedjelje u Vjesniku - prilog o putovanjima i slobodnom vremenu

BURZA NEKRETNINA

Nadopunjeno
13. XI. 1998.
INVITATION
FOR BIDS
JAVNA NADMETANJA

Cijene stanova dvostruko skuplje od »Njavrinih procjena«

Prihvaćeno osnivanje istražnoga povjerenstva za plan »Lisica«

Prvog dana 2000. neće letjeti ni jedan zrakoplov?

Slovenske zadrške

MIHAILO NIČOTA

Čudan je bio taj sastanak ministara vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije, dr. Mate Granića i dr. Borisa Frleca, ovoga ponedjeljka u dvorcu Strmolu, kao i njihov susret s novinarima na nedalekome Brniku, ljubljanskoj zračnoj luci. Brojni novinari, hrvatski i slovenski, koji su više od pet sati strpljivo čekali da ih ministri udostoje pokojom izjavom, prvi su put na takvome sastanku stekli dojam da su bili nepoželjni, barem sa slovenske strane, koja je bila domaćin i organizator susreta.
Prvo, iako smo još u petak iz hrvatskoga Ministarstva vanjskih poslova (MVP) saznali gdje će se i kada sastati Frlec i Granić, novinari su od slovenskoga MVP-a službenu potvrdu o tome dobili tek u ponedjeljak u 9.30, samo dva i pol sata prije početka sastanka. Drugo, kolege, osobito tv-ekipe, koje su pokušale nešto »uloviti« na mjestu događaja, nisu se mogli ni približiti dvorcu Strmolu. Treće, novinari koji su strpljivo dočekali ministre na Brniku, u 17.30 sati bili su podvrgnuti dosad neviđenim »mjerama sigurnosti«.
Na samome susretu s novinarima Frlec je djelovao prilično neraspoloženo i suzdržano, naglašavajući kako postignuti dogovor o kopnenoj granici tek treba proći »proces usklađivanja« u dvjema vladama i parlamentima. Granić se, pak, činio znatno bolje volje, bio je otvoreniji i optimističniji. Pritom se iz njegove izjave može zaključiti kako je dogovor, kojim je definirano 99,1 posto kopnenoga dijela međudržavne granice, prvi krupan i konkretan korak u rješavanju međusobnih sporova.
No, sve je to odraz vrlo fluidne unutarnje političke situacije u Sloveniji i novi dokaz o vrlo osjetljivome položaju u kojem se nalazi slovenska vlada, pod višestrukim pritiskom unutar vlastite koalicije, vrlo ofenzivne oporbe, naročito nakon nedavnih lokalnih izbora, i Bruxellesa koji inzistira na sređivanju odnosa s Hrvatskom, ponajprije granice, prije ulaska u EU. Stoga i same razgovore te osobito dogovore sa Zagrebom neki u Ljubljani doživljavaju kao bauk ili moru. Uostalom, i slovenski mediji u prvim komentarima u utorak vrlo oprezno raščlanjuju rezultate sastanka Frlec - Granić i pitaju se kako će slovenska diplomacija i vlada uvjeriti javnost da ubrzani pregovori i dogovori s Hrvatskom u posljednje vrijeme nisu na štetu nacionalnih interesa. Najugledniji dnevni list, ljubljansko Delo, na primjer, piše kako slovenskoj politici ponajprije »nedostaje hrabrosti«. Zato se i svaki dogovor s Hrvatskom dočekuje sa zadrškama. Slovenskim je političarima, čini se, najvažnije odgađati krajnje odluke i »dobiti na vremenu«. Tako Državni zbor (parlament) još nije ratificirao Sporazum o graničnom prometu i suradnji. Dogovor od prošloga petka o suvlasničkim odnosima u NE Krško odmah je, pod pritiskom nekih krugova, pokušao ispraviti ministar gospodarstva Metod Dragonja. A dogovor o granici na moru, o Piranskom zaljevu, slovenska će strana odgađati što dulje, znajući da objektivna arbitraža neće procijeniti u njezinu korist. Naprotiv, Hrvatska je dokazala kako bez zadrške želi rješenje svih otvorenih pitanja sa Slovenijom. To je priznao i komentator Dela.

VJESNIK d.d., • HRVATSKI POLITIČKI DNEVNIK • 10 000 Zagreb, Slavonska avenija 4
CENTRALA: telefoni 343 33 33 i 61 66 666,
UREDNIŠTVO: 61 61 680 i 61 61 682, telefaks 61 61 650 i 61 61 602