VJESNIKOV
PRILOG O
FINANCIJAMA,
BANKAMA,
TRŽIŠTU NOVCA
I VRIJEDNOSNICA

Talijanske i austrijske banke podijelile hrvatsko tržište

U vlasništvu talijanskih banaka 45,28 posto ukupne aktive, dok austrijske banke nadziru 42,55 posto hrvatskog bankovnog tržišta / Erste & Steiermärkische, Raiffeisen i mađarska OTP banka u usponu, utjecaj HVB-a na hrvatskom tržištu opada

Darko Markušić
 
Hrvatsko bankovno tržište ostaje podijeljeno između šest bankarskih grupa. Gotovo 44,5 posto tržišta nadziru talijanski UniCredito i Intesa, inače vlasnici Zagrebačke i Privredne banke. U većinskom talijanskom vlasništvu još je i nekoliko manjih banaka (Primorska, Podravska, Kvarner banka), tako da Talijani nadziru ukupno 45,28 posto hrvatskog tržišta.
Četiri austrijske grupacije (Erste, Raiffeisen, Hypo Alpe-Adria i HVB odnosno Bank Austria) zajedno drže gotovo 41 posto tržišta, a Volksbank dodatnih 1,57 posto, tako da austrijske banke nadziru 42,55 posto tržišta.
Prema privremenim nerevidiranim podacima Hrvatske narodne banke, naime, aktiva svih hrvatskih banaka krajem 2004. porasla je 12,82 posto, na 230,29 milijardi kuna. Njihova ukupna dobit prije oporezivanja dosegla je 3,692 milijarde kuna, a gubitak su iskazale jedino Dresdner Bank (minus od 21,6 milijuna kuna) i Požeška banka (14,34 milijuna kuna), koju bi uskoro trebala preuzeti Podravska banka.
Nakon očekivanog pripajanja Slavonske banke HAAB-u broj banaka smanjit će se s 35 na 33, budući da je PBZ još početkom godine pripojio i Privrednu banku - Laguna banku, a u likvidaciji su, što dobrovoljno, što prisilno završile Primus i Križevačka banka. U PBZ-u tvrde da zasad ne razmišljaju o pripajanju Međimurske banke. Dosta dugo već se nagađa i o mogućim preuzimanjima Karlovačke, Jadranske i Slatinske banke. Nakon prodaje Nove banke mađarskom OTP-u analitičari procjenjuju da će se zaoštriti natjecanje među bankama. Već 2004. godina je pokazala, naime, da se zaoštrila utakmica za treće mjesto među austrijskim bankama, gdje je Erste tek potkraj godine s trećeg mjesta istisnula RBA, a uslijed problema u matičnoj grupaciji HVB je posustao u planiranom jačanju svoje pozicije na hrvatskom tržištu. Utjecaj manjih banaka u domaćem vlasništvu ili dviju banaka u državnom vlasništvu, Hrvatske poštanske i Croatia banke, ostaje marginalan.

Povratak na vrh stranice

Povratak na najavnu stranicu WWW arhiva Elektronsko izdanje


U Hrvatskoj se za istraživanje i razvoj izdvaja upola manje nego u Europskoj uniji

Za istraživanje i razvoj u Hrvatskoj se 2002. godine izdvajalo 1,12 posto BDP-a, u Rumunjskoj 0,4 posto BDP-a, u Bugarskoj 0,5 posto, a Turskoj 0,66 posto BDP-a

Adriano Milovan
 
Za istraživanje i razvoj u Hrvatskoj se izdvaja upola manja vrijednost BDP-a nego u Europskoj uniji, pokazuje istraživanje Eurostata.
Prema tim podacima, u Hrvatskoj se 2002. za istraživanje i razvoj izdvajalo 1,12 posto BDP-a, no nije objavljen iznos koji je hrvatsko društvo uložilo u te svrhe.
Istodobno, u 25 zemalja koje danas čine EU u te je svrhe izdvojeno više od 186 milijardi eura ili 1,93 posto BDP-a. Taj je postotak još veći kada iz računice izuzmemo deset zemalja koje su lani pristupile Uniji, budući da je prosjek izdvajanja za istraživanje i razvoj u Petnaestorici 2002. iznosio 1,99 posto BDP-a ili oko 182,5 milijardi eura.
Kada je riječ o usporedbi među kandidatima za članstvo u Uniji, Hrvatska izdvaja daleko više od ostalih za istraživanja i razvoj. Za te se svrhe najmanje izdvaja u Rumunjskoj, samo 0,4 posto BDP-a, a samo neznatno više u Bugarskoj, 0,5 posto BDP-a, i Turskoj, 0,66 posto BDP-a.
Gledano po članicama Unije, za istraživanje i razvoj se najviše izdvaja u skandinavskim članicama - Švedskoj (4,27 posto BDP-a), Finskoj (3,51 posto BDP-a) i Danskoj (2,6 posto BDP-a). S druge strane, najmanja izdvajanja za istraživanje i razvoj imaju nove članice Unije - Cipar (0,33 posto BDP-a), Latvija (0,39 posto BDP-a) i Slovačka (0,57 posto BDP-a).
Podjela na stare i nove članice prisutna je i kada je riječ o udjelu privatnog sektora u izdvajanjima za istraživanje i razvoj. Naime, najveći udjel privatnog sektora u sredstvima utrošenima na istraživanje i razvoj Eurostat je zabilježio u Luksemburgu, gotovo 91 posto. Slijede Švedska, u kojoj privatni sektor financira 72 posto svih ulaganja u istraživanje i razvoj, te Finska, s udjelom privatnog sektora od 70 posto.
Začelje ljestvice drže nove članice Unije - Poljska, Mađarska, Estonija, Latvija, Litva i Cipar, a među starim članicama Grčka i Portugal. Udjel privatnog sektora u izdacima za istraživanje i razvoj u njima je ispod trećine, što znači da se one u svom razvoju i dalje u najvećoj mjeri oslanjaju na angažman države.
Podaci za EU u cjelini, pak, pokazuju da udjel privatnog sektora u izdacima za istraživanje i razvoj doseže 55,4 posto. Kada je riječ o starim članicama Unije, privatni je sektor u njima 2001. u izdacima za istraživanje i razvoj sudjelovao s 56 posto.
Usporedbe radi, podaci Eurostata pokazuju da udjel privatnog sektora u izdvajanjima za istraživanje i razvoj u Hrvatskoj iznosi 45,7 posto. Premda je riječ o manjoj brojci nego u EU, valja naglasiti da se radi o najvećem udjelu privatnog sektora među kandidatima. Naime, privatni sektor u Rumunjskoj u financiranju istraživanja i razvoja sudjeluje s 41,6 posto, a u Turskoj s 41,3 posto, dok u Bugarskoj ne doseže ni 25 posto.
U razdoblju od 1999. do 2002. izdvajanja za istraživanje i razvoj u EU rasla su po prosječnoj godišnjoj stopi od četiri posto. Radi se o bržem rastu nego u SAD-u, gdje je on dosegao 2,7 posto, i Japanu, gdje je iznosio 2,2 posto. Unatoč tome, za istraživanje i razvoj u SAD-u i Japanu se izdvaja znatno više nego u EU. Naime, američko društvo za te svrhe izdvaja oko 2,8 posto svoga BDP-a, a japansko više od 3,1 posto. U SAD-u i Japanu je i znatno veći naglasak na financiranju istraživanja i razvoja od privatnog sektora.
Dodajmo ovome i kako se Unija još uvijek nalazi znatno ispod svog cilja da do kraja desetljeća postane najkonkurentnije gospodarstvo na svijetu.
To, naime, prema agendi iz Lisabona, među ostalim podrazumijeva i izdvajanja za istraživanje i razvoj koja dosežu barem tri posto BDP-a i koja u dvotrećinskom iznosu financira privatni sektor.

Povratak na vrh stranice

Povratak na najavnu stranicu WWW arhiva Elektronsko izdanje


Milijunske promete ostvarilo 28 dionica

Strani analitičari preporučuju kupnju dionica Plive, Podravke, Ericsson Tesle, Adris grupe i Dom holdinga / Crobex ponovno iznad 2000 bodova / Dobitnik tjedna Chromos Agro / Među bankarskim dionicama najviše su porasle dionice Požeške i Zagrebačke banke / Dom holding obvezan objaviti javnu ponudu za preuzimanje preostalih 50 posto
dionica hotelske tvrtke Rabac

Darko Markušić
 
Na Zagrebačkoj burzi prošlog tjedna je ostvaren redovni promet od 156,2 milijuna kuna, a indeks CROBEX je porastao 3,61 posto, na 2069,9 bodova. Milijunske promete ostvarilo je čak 20 dionica. Najlikvidnije su bile dionice Plive, Podravke, i Ericsson Nikole Tesle, čiju kupnju i dalje preporučuju i strani analitičari. Ako je vjerovati njihovim savjetima, tada valja investirati i u dionice Dom holdinga i Adris grupe.
Dionica Plive uz promet od 23,5 milijuna kuna porasla je 3,24 posto, na 413 kuna. Tome je vjerojatno pridonijelo i potpisivanje ugovora s australskim Mayneom o distribuciji dva generička lijeka.
Podravka je na prometu od 10,6 milijuna kuna izgubila 1,52 posto vrijednosti, završivši na 320 kuna. Inače, Podravkom će i sljedećih pet godina upravljati dosadašnji predsjednik Uprave Darko Marinac, a tvrtka je najavila 100 milijuna kuna vrijedno ulaganje u gradnju nove tvornice dječje hrane i cerealija Lino na prostoru koprivničke industrijske zone Danica.
Redovnim dionicama Croatia osiguranja ostvaren je promet od gotovo 2,2 milijuna kuna, a cijena joj je porasla 10,7 posto, na 6000 kuna.
Povlaštenim dionicama Adris grupe ponovno je ostvaren najveći promet, 25,5 milijuna kuna, a cijena dionice je pala 0,82 posto, na 4860 kuna.
Više od deset milijuna kuna prometa ostvareno je dionicama Atlantske plovidbe, a cijena im je pala 1,72 posto, na 715,5 kuna.
Najveći porast cijene, iako na skromnom prometu od svega 7000 kuna, ostvarila je dionica Cromos Agra (rast od 49,46 posto, na 1390 kuna).
Dionica Ericsson Tesle porasla je više od 13 posto, na 2150 kuna, a njome je ostvaren promet od gotovo 4,4 milijuna kuna.
Od bankarskih dionica najveći rast cijene bilježe i dionice Požeške banke, ali i Zagrebačke. Naime, više nije tajna da Podravska banka putem burze preuzima manju Požešku banku, čija je dionica prošlog tjedna uz promet od 7,2 milijuna kuna porasla 7,7 posto, na 175 kuna. Povlaštena dionica Zagrebačke banke porasla je 16,67 posto, na 3500 kuna, a redovna dionica Zagrebačke banke, kojom je ostvaren promet od 4,2 milijuna kuna, dobila je 7,5 posto, završivši na 4000 kuna.
Na Varaždinskoj burzi ostvaren je tjedni promet od gotovo 107 milijuna kuna, a indeks VIN porastao je 2,48 posto, na 1974,8 bodova. Milijunske promete ostvarilo je osam dionica.
Najveći promet (41,6 milijuna kuna) ostvaren je dionicama hotelske tvrtke Rabac, u kojoj je Dom holding povećao svoj vlasnički udio na 49,99 posto, čime mu je nastala obveza objavljivanja javne ponude za preuzimanje preostalih dionica te tvrtke. Dionicom Ericsson Tesle ostvareno je više od 30,4 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla 9,6 posto, na 2122 kuna.

Povratak na vrh stranice

Povratak na najavnu stranicu WWW arhiva Elektronsko izdanje